RODOSLOVLJE OBITELJI ČUVALO IZ HERCEGOVINE GENEALOGY OF THE CUVALO FAMILY OF HERZEGOVINA

RODOSLOVLJE OBITELJI ČUVALO IZ HERCEGOVINE

GENEALOGY OF THE CUVALO FAMILY OF HERZEGOVINA

 

 

Prezime Čuvalo participskog  je postanja, ustvrdio je Petar Šimunović u knjizi  Hrvatska prezimena, Zagreb, Tehnička knjiga, 2006. Milan Nosić je u knjizi Prezimena zapadne  Hercegovine,  HFD, Rijeka, 1998. shematski to prikazao: Čuvalo-čuvalo-čuvati (hrvatski)-čuvati (turski)-čuvati (iranski).

O Čuvalima pisao je i Jevto Dedijer u knjizi  Hercegovinaantropogeografske studije, Sarajevo, Veselin Masleša, 1990. U podnaslovu za selo Proboj, izvješćuje „Čuvalov pradjed doselio iz Klobuka od Rašića. Ima ih 15 kuća.“

Mandić, Nikola, (Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Brotnju, Mostar-Brotnjo, 2001.), piše  da su oko 1780. trojica braće, Jure, Filip i Ante, sinovi  Grge, preselili u Radišiće, i imali brojno potomstvo. Jure sin Ilije, sina Jure, sina  Grge Čuvalo, rođen u Radišićima 1830. a 1852. oženio Lucu, kćer Petra Škegre iz Buhova, nastanjenog u Služnju. Imali su šest kćeri i sina Iliju, rođenog u Služnju 1857. U Brotnju, od te grane Čuvala danas nema živih potomaka, prezimena Čuvalo.

Nosić, Milan i Vidinić, Magdalena,  spominju prezime Čuvalo u knjizi BosanskoHercegovačka hrvatska prezimena.

Miličević, Risto, Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005. spominje Čuvale u Proboju, te piše , ima ih i u Mostaru.

Prvo spominjanje Čuvala nalazimo u popisu Hrvata katolika 1742. fra Mate Marčinkušića, sastavljenog na zahtjev i po uputama  biskupa fra Pave Dragičevića. Ovo je prvi i  najstariji popis katolika Otomanske Bosne i Herecegovine, pa je neprocjenjivo naše  kulturno  i povijesno naslijeđe, a današnjim povjesničarima jedinstveni izvor podataka o kretanju pučanstva, u ta zla vremena. Odmah nakon biskupskog zaređenja, naredio je župnicima, popisati stanje u župama,  a to je: popis naselja, domaćina obitelji, broja članova obiteljskih zajednica, i da mu to uruče u vrijeme biskupskog pohoda.  Biskup je vizitaciju započeo 15.10.1741. u Livnu, a završio 16.06.1743. u Kreševu. Biskup vizitaciju nije proveo u Istočnoj Hercegovini jer nije bila u njegovoj nadležnosti.

Rukopis popisa nalazi se u Vatikanskom arhivu, među spisima Kongregacije za propagandu vjere, u 720-tom svesku, na stranicama 110r-363v. (Scritture Originali  riferate nelle Congregazioni Generali de 22 giugno e 3 agosto 1744.) Pod  Tiaglina  piše „Cuvalo, Gregorius, odraslih osoba 6 i 1 dijete, ne doraslo pričesti“.

Prvo izvješće o tom popisu objavio je fra Julijan Jelenić u Spomenici kulturnog rada  franjevaca Bosne Srebrne  od 1699-1835., Mostar, 1927.

Mandić, dr. fra Dominik,  izvjestio je o tome, u cijelosti, u  Chroatii catholici Bosne et Hercegovine in descriptionibus anuis 1743. et 1768., Institutum chroatorum historicum, Chicago-Roma 1962. Preslik Dragičevićeva izvješća objavio je 1979. Đaković, Luka, Akademija BiH, Sarajevo, 1979.

Drugi popis katoličkih obitelji biskup Bogdanović počinje odmah nakon biskupskog posvećenja u Stonu 08.05.1768. u Posušju svibnja 1768. i završava ga 09.12.1768. U poslu mu pomaže tajnik fra Josip Tomić, koji popisnu građu obrađuje, da bi ona bila predana Kongregaciji za širenje vjere u Rimu 24.07.1769. Ovaj popis ne spominje Čuvale niti u Tihaljini, ni u Proboju, ali ni drugdje. Mogući razlog može biti, propusti pri popisu, ili da su bili u fazi seljenja. Da bi se preselilo trebalo je izgraditi kuću, štalu, staje, urediti i zasaditi vrtove, osposobiti ograde za uzgoj domaćih  životinja. To je moralo trajati, pa su vjerojatno, u to vrijeme živjeli na oba staništa. U spomenutom popisu imenom i prezimenom bilježi se samo starješina domaćinstva, i oni bez godine i mjesta rođenja, bez drugih podataka nužnih za rekonstrukciju.

Ostali se navode samo kao broj odraslih i broj djece, mlađe od 7 godina. Popis je rađen latinskim jezikom.

Prvi spomen Čuvala u Proboju odnosi se na obitelj  Jure Čuvalo, i žene mu  Mare rođ. Starbić, ( Štrbić), iz Pline, (Plina je zaleđe današnjih Ploča, Pojezerje) sina (ili unuka ?)  Grge Čuvalo iz Tihaljine, roditelji sina Andrije, rođenog 22. 11. 1786. krštenog 17.12. 1786. U Maticama samostana u Zaostrogu, iz 17. i 18. stoljeća spominje se prezime Starbić (Štrbić) u Drveniku,  Plini, u Jezeru, u Crnoća  (Carnoća) kod Staševice, o udaji Mare nema spomena. Plina spada među najstarja naselja u Neretvi. Popis pučanstva Pline donosi fra Luka Vladimirović 1646. i tu spominje Štrbiće  u Vidonju. U Libro del municinero, 1687. spomunju se Štrbići. U zemljišniku 1704. Štrbići se spominju u Plini. Spominje ih i prinosnik župne redovine u Plini i Vidonju iz 1736. Dakle Štrbići su se održali od prvih popisa do danas. Ovo navodim jer se, približno iz tog vremena, Mara Starbić (Štrbić) udala za Čuvala.  Podatci o njoj važni su u rodoslovlju Čuvala, a u Matici vjenčanih Pline, vjerojatno, ima i ne samo podataka o Mari već i o ženiku.

Matice vjenčanih Pojezerja čuvale su se u Pasičini (Brist) sve do 1765. Prvi popis ovog područja potiče iz 1736. kao popis pučana koji daju pristojbu župniku, odnosno samostanu u Zaostrogu. Ove Matice nisu sačuvane jer su ih Francuzi spalili zajedno sa Kulom Norinskom 1814., kako 1842. izvješćuje biskup, za svog pohoda.  Jerković, Radovan u članku Nestanak starih župskih matica u Neretvi,  Split 1935., List biskupije splitsko-dalmatinske br. 3,  piše: „U župnim kronikama Vidonja i Otrić-Struga, zabilježeno je da su matice potonule u Neretvi, prilikom prijevoza u Opuzen na pregled“. Jerković kaže da su francuske vlasti plijenile matice, a neke možda i uništile. Međutim Macan, Trpimir u članku  ”Saopćenja o povijesnim istraživanjima Radovana Jerkovića” Historijski zbornik 1968-69. piše,  „Jerković nije znao da Francuske vlasti nisu plijenile matice da ih unište, već da ih pregledaju“ u skladu sa svojim zakonodavstvom. U potvrdu toga iznosi da su  metkovske vlasti, nakon odlaska Francuza, 20.11.1815. vratili matice župnicima. U incidentu sa mogućim prevrtanjem brodice i gubitkom tereta, mogle su nestati neke matice.

Pučka predaja o postanku prezimena Čuvalo opisana je u knjizi  Rod Čuvalo i jedan od njih, Čuvalo, Marijan,  Zagreb, 2010. Ugledna obitelj Rašića iz Tihaljine došla je u sukob sa Turskom vlašću. Sukob je preživio samo jedan dječačić, koji je, prema toj predaji, rodočelnik svih Čuvala.  Priča djeluje kao stereotip. Teško  je reći ima li priča neko pokriće u nekom mogućem događaju tog vremena. Ova priča, mada djeluje kao stereotip, mogla bi imat pokriće. U knjizi Mijatović, Anđelka  i suradnika Župa Tihaljina, Duvno, 1989, stanovništvo Tihaljine, tog vremena, nije imalo stalnog boravišta, bilo je selilačko, živjelo je pod šatorima. To je turbulentno vrijeme, vrijeme buna, bježanja stanovništva, i njihova  pomjeranja van domašaja Osmanlijske vlasti,  vrijeme poslije Kandijskog, Morejskog, Bečkog rata, 1683-1699. Vrijeme buna u Slavoniji, pod vodstvom fra Luke Ibrišimovića.

U Liki ustanak Marka Mesića. Upadi uskoka Stojana Jankovića u Ravne Kotare. Upadi hajdučkih družina iz Dalmacije u Hercegovinu, uz poticaj i podršku Mlečana, plijenili su, rušili, ubijali, vodili roblje za prodaju, jer im je  trebala radna snaga. Tako je stradao isti narod sa obe strane granice, a za interes tuđina. Jedne su poticali Turci druge Mlečani.

U Hercegovini ne postoje pisani izvori za katolike stariji od 1742. Ali, stanje pučanstva                                 može se pratiti na osnovu raznih popisa, izvješća i Zemljišnika, osmanskih i mletačkih vlasti.

Komentari isključeni za RODOSLOVLJE OBITELJI ČUVALO IZ HERCEGOVINE GENEALOGY OF THE CUVALO FAMILY OF HERZEGOVINA

Filed under postovi

NEKE ČINJENICE KOJE SU UTJECALE NA SVE RODOVE HERCEGOVINE:

 

 

Iz Zapadne Hercegovine 1465-1467. iselilo se pučanstvo pod vodstvom Krmpotića, koji su starinom iz Buhova, u literaturi poznato kao „Seoba Bunjevaca“. (Seobe  Bunjevaca odnose se na god.1585. prema N. Mandiću i drugima).  Turski popis Bosanskog sandžakata (M.Sivrić) od 26.01.1468-12.05.1469. bilježi da su Buhovo, Ledinac, Kočerin, Jare, Mokro, Uzarići,  Lipno  te cijelo Brotnjo, bili napušteni, pusti.

Ahmed Aličić, na osnovu turskog popisa 1475-77.,navodi da je vlastelinstvo Krmpotića vraćeno Vukiću Krmpotiću, jer se vratio na svoje, nakon bijega pred Osmanlijama,  navodeći poimenice  povratnike u Buhovo, Veselivštak, Ledinac, Borajnu.

Prvi poznati popis poreznih obveznika, defter, osmanskih vlasti je Zbirni popis Bosanskog sandžaka iz 1468/69.

Prvi turski popis u Hercegovini bio je 1475-1477. U tom popisu, bar za Proboj, stanovništvo je starosjedilačko, sa narodnim imenima tog vremena, što bi moglo značiti, da nisu sudjelovali u Seobi Bunjevaca, već su ostali na svojem, od davnina, svojoj bašćini. Slijede popisi tzv. defteri Hercegovine:

Oko 1500. godine popisani su Vlasi Hercegovačkog sandžaka.

1515.urađen je katastar Hercegovine.

1519. Zbirni popis Hercegovačkog sandžaka.

1519. popis stanovništva (poreznih obveznika) Broćna.

1522. popis imanja Bosne i Hercegovine.

1570. Popis hercegovačkih sandžaka.

1585.Poimenični popis Hercegovine.

Nakon toga nema podataka o stanju pučanstva sve do 1742.

 

Od 1590-1735. područje Zapadne Hercegovine pastorizira se iz Makarske, Zaostroga i Živogošća. Po izvješćima makarskih biskupa, u tom nemirnom vremenu, od 1585-1742. živjelo je u cijeloj Zapadnoj Hercegovini 10000-20000. osoba koje su bile u stalnom stanju bijega i seljenja.

Neke podatke imamo u Kronici Pavla Šilobadovića od 1664-1668. U njoj se spominju  panduri, to su, današnjim rječnikom rečeno, seoska ili građanska zaštita, osmanskih vlasti, u kojoj je bilo i kršćana. Makarski biskup,  fra Bartul Kačić,  posjetio je Broćno i Blato 1631. te  piše da je on, „ prvi biskup koji je posjetio to područje, od kad je palo pod Osmanlije“.  Fra Marijan Višnjić krajem ožujka i početkom travnja 1668. obavio je vizitaciju Zapadne Hercegovine i o tom izvjestio.

Slijede popis Hrvata ,katolika 1742/3. i 1768. o kojima je, cjelovito  izvjestio  fra Domink Mandić, na osnovi podataka iz Vatikanskog  arhiva.

 

Za podrijetlo Roda Čuvalo , važno bi bilo utvrditi starije prezime. Usmena predaja kaže , nastali su od Rašića, ali ne treba zanemariti i druge mogučnosti. Udaja Ruže Brajković (uz napomenu da je Brajkovića bilo posvuda),  kao i Mare Starbić, u matičnoj župi, pored podataka o mladi, (mlada je naziv djevojke koja se udaje), možda sadrže i podatke o ženiku, a to su prvi upisani Čuvalo, Grgo u Tihaljini i njegov sin (ili unuk)  Jure upisan u Proboju. Iz knjige  Sivrić, Marijana, Migracije,  proizlazi da nisu sa područja Dubrovačke Republike. Obrada matica  Zaostroga,  Živogošća, Gabele, kao i cijelog Pojezerja bila bi od koristi. Posebno devet matica Primorja, od Gabele do Makarske, koje je preveo Nikola Mandić.

Tražim Grgu (bez obzira kako se tada prezivao), rođen oko 1700-1720.,koji je dobio nadimak čuvalo, ili se nekom  Grgi (iz tog vremena)  gubi trag.  Možda  je neki Grgo, iz nekog razloga, u to vrijeme,  promijenio prezime. Tražim, Ružu Brajković, rođenu oko 1740. kćer..?, vjenčana. ..?, udata za Grgu Čuvalo rođenog 1736. sin Grge iz Tihaljine.  Tražim, Maru Starbić, rođena oko 1760-1765. kćer..?, udata za Juru Čuvalo,  unuka Grge iz Tihaljine.   Mogu pomoći  mletački izvori,  jer, nakon rata 1689-1717., Turci su bili protjerani iz Dalmatinske Zagore, pa je ona ostala pusta. Mletačke vlasti na prazne prostore naseljavaju izbjeglice iz  BiH, daju im zemljište na korišćenje. Tako su nastali Zemljišnici u kojima možemo naći podatke o mnogim rodovima iz BiH. Mlećani su sve svoje radnje usklađivali prema momentalnim  interesima. Slali su svoje povjerenike u BiH, koji su nagovarali i organizirali stanovništvo za seljenje.

Na opustjela područja Otomanske vlasti naseljavaju Vlahe, ali  pozivaju i starince da se vrate na svoja imanja, nudeći i povlastice. Sva zemlja u Otomanskom carstvu bila je državna. Dijelila se na veleposjede, ( hase), koji su pripadale sultanu,  timare koji su davani spahijama na uživanje, zeamate, (turski)  ili zijamet,  što je vojnički feud i prihod.  Zemlju su obrađivali slobodni seljaci, raja, pod određenim uvjetima. Takav sustav bio je do druge polovice 16. stoljeća. Tada počinje proces čitlučenja, tj. privatiziranja državne zemlje, a slobodni seljak postaje kmet. (Ovo privatiziranje državne zemlje, i položaj seljaka, puno mi sliči na tzv. privatizaciju 1990-tih do danas u Hrvatskoj. ( Uskrs 2013.)  Čitlučenje  potiče iseljavanja starinaca, izvan Osmanlijske države.

Pad pod Osmanlije značio je propast domaće, stare feudalne klase,  političke, vojne i vjerske elite, koja je čuvala Državu i društvo. Nova vlast stvarala je svoju državnu, političku, vojnu i vjersku elitu, koja će štititi njihove interese, a to je značilo, drukčije strukturiranje državne vlasti, islamizaciju, dovođenje Vlaha stočara na opustjele posjede, pojavu hajdučije, uskoka, gusara,  pomjeranja stanovništva, posebno iz graničnih područja, a Hercegovina je to bila. Osmanlije su,  po naredbi Sultana Mehmeda II. Osvajača, u Jajcu uništili sve feudalne povelje, da bi zatrli stari  poredak..(Koliko je župnih, samostanskih  pismohrana,te ostalih pisanih dokumenata civilnih vlasti, svoga vremena, izgorjelo..?!, a to je bila naša bašćina, naša povijest, kultura, naš bitak). U hrvatskoj povijesti bilo je premnogo onih koji su brisali sve što su zatekli.

Turskim osvajanjima pogodovale su domaće razmirice, a tiču se Hercegovine. Primjer,  na području  između Neretve i Cetine, u ranom Srednjem vijeku živjelo je pučanstvo organizirano u obiteljske zajednice. Živjeli su od stočarstva i poljodjelstva, što dokazuje prvi turski popis pučanstva 1475-1477.  jer su plaćali porez, na sve što su proizvodili, kao  na žitarice ,povrće, med, lan i druge proizvode.

Kralj Ostoja 28.12.1408. daruje humskim knezovima, braći Radivojevićima-Vlatkovićima sve svoje podanike između Neretve i Cetine, što nije odgovaralo Hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači, pa su Radivojevići-Vlatkovići došli u sukob sa Hercegom Stjepanom Kosačom. Kosače 1452. pozivaju Mlečane da okupiraju prostor između Neretve i Cetine. Poziv tuđinu u pomoć protiv sunarodnjaka bio je propast i za jedne i druge.   Ovo znači da su tadašnji Čuvali, bez obzira kako su se tada prezivali, bili podanici Radivojevića-Vlatkovića. Iz tog doba ostali su pojmovi Izvanbegovina, što je značilo ono što je ostalo Radivojevićima- Vlatkovićoma, a Principovina  ono što je došlo pod Mletačku upravu.

Komentari isključeni za

Filed under postovi

NEKI DOGAĐAJI KOJI ODREĐUJU TO VRIJEME A POTVRĐUJU

NAVEDENO:

 

U ožujku 1606. uskočki kapetan, Ivan Vlatković, u narodu opjevan kao Ivo  Senjanin, podrijetlom iz Hercegovine, (Vlatkovići su bili gospodari Hercegovine), upada u Neretvansku krajinu, ubijajući, pljačkajuči sve što je tursko. Pohod ponavlja 1610., uspješno, vrativši se sa bogatim plijenom. No medalja ima i drugu stranu. U to vrijeme prostor između Neretve i Cetine sa Hercegovinom bio je jedinstveni geopolitički prostor. Gospodari su mu bili Radivojevići-Vlatkovići. Turci su osvojili Hercegovinu 1475. Gospodari su se mijenjali, ali većina naroda je ostala na svom dobru. No neki  bojovnici nisu  se mirili sa porazom i gubitkom dobara, pa su se priključili Senjskim uskocima, kojima je jedina zadaća i svrha bila ugrožavati turske interese na moru i kopnu. Tako su Vlatkovići  (Ivan-Ivo Senjanin, braća mu Miho i Juraj-Jure Senjanin) boreći se protiv Turaka pljačkali svoj narod, nekadašnje svoje podanike. Pretpostaviti je, da se među uskočkim momcima moglo naći i Probojana, moguće i netko od kojih su postali Čuvali. Isto bi se moglo reći i za Neretvanske gusare. U Proboju postoji prezime-nadimak Galijat. I uskoci i gusari bili su smetnja interesima velikih, (Turci, Mlečani, Austrijanci), pa su im konačno i došli glava. (podatci Anđelko Mijatović).

12.01.1664., harambaša Ivan Zale iz Igrana, upao je sa 60 vojnika u Mostarsko blato, ubijajući, paleći, pljačkajući i kršćane.

26.07.1664., harambaša Mate Kojkalo upada u Mostarsko Blato sa 40 drugova. Pohod ponavlja 04.03.1668., ali je tada, izdajom nastradao.

13.09.1666., bosanski vezir i hercegovački paša, napao je Gradac na moru sa 40000

vojnika ali je doživio poraz. (Brojku od 40000 nisam provjeravao, samo prepisao iz izvora).

1685.,serdar Rade Miletić upada u Broćno i odvodi narod u Dalmaciju, pod mletačku         upravu. (Ovo serdar znači da je bio u mletačkoj službi).

19.01.1686.,kršćanska vojska upada u Posušje, što je opisano u Šilobadovićevoj

kronici.

1686.,selidba Hrvata Bunjevaca u Bačku.

1687.,selidba iz Rame u Cetinsku krajinu.

1688.,serdar Mate Bebić „od Ljubuškog“ prevodi  na mletačku stranu 150 obitelji

iz Bijače, Hardomilja i Zvirića. Naseljavaju ih najprije u Baćini, potom u Pojezerju, Vidu i Rujnici.

1688.,pod vodstvom serdara Matije Bebića, seli se na mletačku stranu 1500 ljudi iz

okolice Klobuka.

1692.,serdar Ivan Rašić iz Tihaljine seli 25 obitelji sa ukupno 200 duša na mletačku

stranu.

1688.,Mlečani zauzimaju Norinsku kulu i Gabelu, a 1694. Vrgorac.

1693.,Mihajlo Zubac-Radmanović iz Paoče, osvaja Zviriće i Jasenicu kod Čapljine.

1693.,iz Zapadne Hercegovine  fra Franjo Martinović i fra Tomo Knezović sele masu pučanstva u  Cetinjsku Krajinu, i naseljavaju ih u Podtravlje, Satrić, Muć, Bitelić, Grab i Dabor.

25.04.1694.,Mlečani napadaju Mostar i odvode sa sobom puno naroda u Dalmaciju.

08.05.1694.,iz Hercegovine seli oko 5000 duša u Cetinu.

10.12.1696.,fra Franjo Marinović iz Brotnja prevodi 736 obitelji u Sinjsku krajinu, a fra Fran Andrijašević, sa serdarom Andrijom Babićem  iz Vitine odvodi 500 obitelji

također u Sinjsku krajinu.

1716.,iseljava u Dalmaciju oko 6000 duša, iz Mostara, Blata, Broćna i Ljubuškog.

Tako su stanovnici iz Zapadne Hercegovine popunili prazne prostore u Dalmaciji, od

Neretve do Cetine, pa i dalje.

06.09.1716.,makarski biskup,  Nikola Blašković, izvješćuje da je u Podbiokovsko područje

stiglo  600 duša iz Zapadne Hercegovine, odakle ih je prije stiglo oko 12000  (brojku nisam

provjeravao)  protjeranih sa svoga.

1718.,iz Zapadne Hercegovine, pod vodstvom Matiše Alilovića, otišlo je u Imotski Krajinu, pod oružjem 570 ljudi i uglavnom tamo i ostalo, jer su ih mletačke vlasti  naselile u Imotskom

polju. Među odseljenima spominju se Andrija Zovković (Zovko) sa 15 čeljadi, Vid i Pavao

Vučić,  naseljeni u Glavini. Oba prezimena i danas postoje u Proboju.

Rat završava Karlovačkim mirom 26.01.1699.

1701. određuje se granica između Osmanlijske carevine i Mletačke Republike.

Mlečani su dobili Knin, Vrliku, Sinj, Vrgorac, Gabelu, Risan i Herceg Novi. Jedno vrijeme granica između Turske i Mletaka, išla je rijekom Tihaljina. Desna obala bila je Mletačka, a lijeva Turska. Kad su Turci prešli rijeku i ovladali dijelom desne obale rijeke Tihaljine, a Bašne Njive, (fra Andrija Nikić bilježi ih, kao Bašine Njive), gdje je živio dio Rašića, nalazilo se na desnoj strani rijeke. (I danas, 2013. vide se ruševni ostatci odseljenih Rašića iz Bašnih njiva). Tad se stanovništvo pobunilo, Rašići se zamjerili Turcima, i to je bio razlog kažnjavanja obiteljske zadruge Rašića. O tom piše i Domagoj Vidović. To je vrijeme kad iz Tihaljine Rašići, pod vodstvom harambaše Ivana Rašića, bježe na Mletačku stranu 1692. o čemu je izvjestio 28.11.1692., mletački providur Daniel Dolfin. U tom dokumentu, sačuvanom u franjevačkom samostanu u Omišu, navodi se da je prihvaćeno 25 obitelji sa ukupno 200 duša, dodijeljeno im je zemljište u Stiljima, Zavojanima i Hadži Lukovu. (Podatci  fra Andrija Nikić).

Prvo spominjanje Rašića je iz 1605., da su iz okolice Ljubuškog, a poslije se raselili u Posavinu,  Dalmaciju i Srbiju.

U 1738. u Bosni tada živi svega 16500 katolika, koji imaju pet crkava (Fojnica, Kreševo, Kraljeva Sutiska, Vareš i Podmilačje).

Ovo je povijesni i politički okvir nastanka prezimena Čuvalo. Usmenu predaju  iz ovakvih  vremena, ne možemo zanemariti, ali i ne zanemariti i druge mogućnosti. Rječnik hrvatskog književnoga jezika, Benešić, Julije, kaže: „ čuvar je čuvalac, čuvanje je čuvati, čuvarina je plaća čuvara“. („Po zanimanju mu se nadije i prezime“, A. Nametak).

Usmenu predaju o postanku prezimena Čuvalo ne spominju Nikola Mandić, fra Andrija Nikić, niti Domagoj Vidović.

Postanak prezimena Čuvalo je jasan. Ali tko je, kada i od koga, dobio nadimak čuvalo, teško je ustvrditi,  jer je moglo poteći iz bilo kojeg roda, užeg ili šireg okruženja, kome je netko bio u službi kao čuvar, (bilo čega) istog značenja kao, pudar, poljar, špan, kao mogući postanak prezimena.

U Sidžilu mostarskog kadije, u izvješću Vege, Marka Historija  Brotnja od najstarijih vremena do 1878., strana 198, i u popisu iz 1585. u Buhovu kod Hamzića spomunje se „timar ćilimana (kilimana) mustafhiza“ (čuvara tvrđave Mostar. Da li je netko od ovih čuvara dobio nadimak čuvalo?).

Vego navodi sela Brotnja uključujući i Lipno,  koja su pod osmanlijskom upravom, ali nema Prokata-Proboda-Proboja, koje je susjedno selo Lipnu.  Sidžil, 1632-34., br. 629, str. 214, navodi selo Prekoj. Jezikoslovci bi mogli reći, je li to selo Proboj.  Podatci o dodjeli zemljišta i imanja na uživanje, dodijeljenih od Turskih i Mletačkih vlasti, žiteljima Proboja, na turskoj i mletačkoj strani, mogli bi pojasniti i porijeklo Čuvala. Podatke  treba tražiti u turskim popisima sandžaka, vilajeta, kadijinih sidžila, Mletačkim zemljišnicima. Oni bi pomogli otkriti, tko su bili stanovnici Proboja tog vremena i imaju li kontinuitet ili su odselili a na njihovo mjesto došli drugi. Pretpostavka jest, gospodari su se mijenjali a većina stanovništva ostajala je na zemlji, od koje su živjeli.

 

Navodim neke izvore.

 

            Poimenični popis sandžaka Vilajeta Hercegovina, koji je priredio Ahmed S. Aličić, u izdanju Orijentalnog instituta u Sarajevu, donio je popis posjeda i posjednika. Popis je rađen od 1475-1477.  u Hercegovini. Na internetu dr. Ante Čuvalo, pišući  o Proboju „Crtice o selu Proboj“, donosi podatak, da su jezikoslovac Domagoj Vidović i romanist Nikola Vuletić odgonetnuli da se pod imenom Prokat, na strani 398, Poimeničnog popisa sandžaka vilajeta Hercegovina iz 1475-1477.,  krije ime sela Proboj“, ujedno je to i prvi spomen Proboja i prvi popis  Probojana uopće (do danas poznato), a u Popisu iz 1585. Proboj se naziva Probod. (Podatak Ante Paponja). Tako ga naziva i dr. Karlo Jurišić, u knjizi  Katolička crkva u neretvanskom području u doba Turaka,  Kršćanska sadašnjost  1972., stranica 138.

U Popisu iz 1475-1477., stranica 398, “Selo Prokat, timar spomenutih pripada Ljubuškom“.(Timar je posjed koji se daje spahijama na uživanje). Korisnici posjeda, dakle, tadašnji stanovnici Proboja su: Radiša sin Božička, Vladislav sin Radiše, Radonja sin Radiše, Dibižav sin Radoje, Radoje sin Pauška, Radovac sin Vuka, Ivan sin Milanka, Stipan sin Bodoja. Domova 8.  Hasa  livada 1, Vrbica. Hasa njiva 1, Suravnica, (gdje je livada i njiva, koje su bili has, nisam odgonetnuo). Has je posjed sultana.  Oženjeni su plaćali porez, a neoženjeni ne. Toponim Vrbica nalazi se u Plini kao selo, zaseok. U Šilobadovićevoj Kronici spominje se kula na Vrbici. (03.04.1683., 60 ljudi uzme kulu na Vrbici“). Ima li ova Vrbica kakve veze sa livadom, koja se navodi kao has u Prokatu?  (Prokat je Proboj). Imena Probojana narodna su tog vremena, ali i dokaz slabog uticaja svećenstva. Turci nisu bilježili prezimena, već samo očeva imena. Uspoređujući imena žitelja, tog vremena, Broćno-Služanj – Proboj, nalazimo ista imena. Imaju li oni neku rodbinsku vezu ili su to bila uobičajena imena tog prostora i tog vremena, u svim mjestima, možemo nagađati.

Davanja, porez: (prema popisu iz 1475. Probojana) su: Pšenica, lukana 10, vrijednost 240 akča.  (Akča je novčanih jedinica). Ječam, lukana 5, vrijednost 75 akča.  Proso, lukana 8, vrjednost 45. Mošt, medri 70, vrijednost 350. Desetina od bostana,  vrijednost 16. Desetina od košnice, vrijednost 45. Porez na svinje, vrijednost 10.  Desetina od lana, vrijednost 3. Nijabet, vrijednost 8. Ukupno 792 akče. (Nijabet, nisam odgonetnuo o kojem davanju je riječ). Dakle, u to vrijeme u Proboju uzgajao se i lan. Uspoređujući imena stanovnika iz popisa 1475.  i popisa iz 1742. vidljiva je razlika. Posljedica je to  odluka Tridentskog sabora, 1545-1563. od kad se uvode prezimena, a imena kristijaniziraju.

Kadijini zapisi, kao i defteri, iz prve polovice 18. st. nisu sačuvani.

Prvi turski popis imanja,  nakon zauzeća Bosne, organizirao je 1468-69. bosanski sandžakbeg Iska Isaković. Popisana su sela Broćna, Ljubuškog, Blata, Luke, (Luka je područje od Počitelja do Opuzena, sa središtem u Gabeli) i Posušje. Iz popisa se vidi da je Blagaj pao 1466.,  Broćno 1468. Broćno su zatekli prazno. Počitelj pada 1471.,  Ljubuški 1475.

Prvi popis Hercegovine 1475-77. uradio je gospodar Hercegovine sandžakbeg Hamza, kako bi se odredio porez.

Popis sela Hercegovine izvršen je 1477-78.

Prvi katastar izrađen je 1515.

Popis Broćna izvršen je 1519.

Drugi popis imanja je iz 1522.

Treći popis urađen je 1585. U Buhovu kod Hamzića, taj popis, spominje, timar ćilimana (kilimana) mustahfiza. (Čuvari tvrđave).

Od 1563., franjevci iz samostana u Zaostrogu pastoriziraju Zapadnu Hercegovinu.

Iz Popisa  župa samostana u Zaostrogu 02.04.1599. vidi se da su Broćno i Blato pastorizirali

svećenici iz samostana u Živogošću. Lijeva strana Neretve bila je pod jurisdikcijom

Trebinjsko Mrkanjskog biskupa u Dubrovniku.

Prezimena Čuvalo nema u najstarijoj sačuvanoj Matici krštenih u Zaostrogu XVII  i

XVIII stoljeća, u kojoj su upisi započeli 1664. godine.  Nema ga u Popisu pučanstva Makarskog providurstva iz 1695. niti u popisu istog naslova iz 1702. Nema ga ni u Libro catastico della guinotione di Vergoraz, zemljišni elaborat Mletačkih vlasti, nakon poraza Osmanlija pred Bečom1683.,sastavljen 1702. Nema ga ni u najstarijim sačuvanim zapisima iz Drvenika, Baćine, Zaostroga, Lapčana (Gradac), Brista, Dusine, Koteza, Dragnice, Igrana, ili ga ja nisam uspio dešifrirati iz rukopisnog materijala.

U izvješćima Makarskih biskupa, Franje Baličevića i fra Marijana Lišnjića 15.04.1668. imamo zbirne podatke, krštenja, krizme, vjenčanja, bez pojedinačnih imena, pa mi nisu bili od koristi, za moj rad.

16.04.1678., Makarski biskup naredio je samostanima i župama, da vode Knjige krštenih i vjenčanih.

U knjizi fra Vjeke Vrčića, Plemena imotske krajine,  Imotski, 1996., selo Proboj navodi kao Probat.

Podatak iz  upisa u Zaostroškoj Knjizi krštenih, strana 67, broj 729. piše ”…03. aprile 1718. krsti ja fra Luka Brečić Gargura sina Matia Latanovića iz Klobuka, koji sada stoi za Darveničkim Stinam i njegove zakonite žene Ivane, bi kum Petar Ivičević iz Darvenika”. Darveničke Stine je toponim iznad Drvenika. Prezime Latanović nije zabilježio fra Andrija Nikić u monografiji Klobučka Rodoslovlja, Mostar, 2001., niti Nikola Mandić, pa ni fra Vjeko Vrčić. Nema ga u Enciklopediji prezimena. Nisam ga našao nigdje, u do sada pretraženim vrelima. Je li je taj Grgo promjenio prezime?

Neke činjenice ukazuju da bi porijeklo prezimena Čuvalo, moglo biti drugačije od narodne, usmene predaje. Primjer, Grgo sa obitelji seli sa Mletačke na Otomansko područje. Izuzetak od pravila, kao i Banduri, koji su starinom Bušeljići porijeklom iz Tučepa. Od Otomanskih vlasti dobiva imanje od 175 hektara, na najljepšem dijelu Ljubuške krajine.

Površina imanja određena je prema katastarskoj izmjeri objavljenoj u monografiji  Radišići, autora Skoko-Šarac.  Imanje ima dva stalna izvora vode,  hrastovu šumu u Ljubuškom polju, polje iznad ceste, Dolac, idealan pašnjak za stoku sjeverno od današnjih Tolića kuća, sve do Lipnjanskih šuma. Gradi kuću bogatu za svoje vrijeme. Prve kuće koje su izgradili Grgo iz Tihaljine ili njegovi sinovi su iznad standarda svojeg vremena.. Standard gradnje, tog vremena bio je, suhozidna građevina podijeljena na dio za stoku i dio za ukućane sa ognjištem, obično ukopan dijelom u zemlju, oko kojeg se odvijao život. Ispred kuće bio je, veći ili manji dolčić, vrt, za  uzgoj povrća. Iza kuće bila je ograda za stoku, kokošinjac, krmetar, obor za ovce i koze, staja za kravu, konja i magarca. Veličina kuće, vrta, ograde, ovisila je od imovinskog stanja.  Grgina kuća, i kuća njegova sina Jure visoko je iznad standarda svojeg vremena. Nisu bile ukopane u zemlju već su bile dvije stepenice iznad nivoa dvorišta. Vidi na licu mjesta. Treba imati u vidu da Osmanske vlasti nisu dozvoljavale raji zidanje kuća sa malterom.

Grgina žena je Brajković. (Matica vjenčanih 1832. piše Jure Čuvalo sin ….. Čuvalo i Ruže Brajković). Brajkovići su podrijetlom iz Dubravica kod Skradina,  Enciklopedija prezimena  dopušta mogućnost i da su starinom iz Travnika. Mandić, Nikola  u  Porijeklo hrvatskih starosjedilačkih rodova Brotnja, Mostar, 2001., piše da su Brajkovići starinom iz sela Zvirići, i da su se otud selili na razne strane, pa i dolinom Neretve, i u Živogošće. Njihov najstariji spomen donosi Marko Vego u Naselja bosanske srednjovjekovne države, gdje donosi dokument iz 1380. u kojem se spominje  Martin Brajković iz Bišća kod Blagaja. Marijan Sivrić u Srednjovjekovna župa Luka, donosi dokument od 07.05.1423. gdje spominje Matasa Brajkovića iz Drijeva, Gabela. Ilija Sindik Dubrovnik i okolica,  spominje Matasa Brajkovića 1417. i Šimu Brajkovića 1353.  jer su pripadali Bratovštini Sv.Duha i Sv.Spasa u Dubrovniku.   Srednjovjekovne  najstarije sačuvane  Matice bilježe ih u Živogošću. Enver Ljubović, u knjizi Grbovi Plemstva Gacka i Like,  Rijeka, 2001.,  tvrdi da su Brajkovići sa područja Gacke i Modruša, odakle su se rasuli, od Istre do Kotora i diljem BiH. Odakle  je Ruža, nisam utvrdio. Za pretpostaviti je, da je Grgo ubrao cvijet iz svoje okoline. Ali, iz čijeg vrta? Domagoj Vidović spomunje ih u Vidu, gdje je 1744. objavljeno stanje duša župe Vid. Grgin sin Jure oženjen je od  Kalajdžića, koje stare Matice bilježe u Žeževici, te nekim mjestima uz more. Ima ih u Dusini kod Vrgorca, u zaleđu Omiša, pišu se Kalajžići. (Kalajdžije su, po turski, zlatari, izrađivači nakita,). Moguće je Jurina žena, djevojački Kalajdžić, donijela nakit, dio kojeg sam pronašao u odbačenom sanduku tetke Kaje. Opisano u knizi Rod Čuvalo i jedan od njih.

Matice bilježe da je Grgin sin Jure  oženio Maru Starbić iz Pline, današnji Štrbići.

Plina se na popisu 1571. nalazi među 27 sela koja su pripala Veneciji. Prema popisu fra Luke Vladimirovića 1646. u Plini su živjeli Štrbići. Štrbići su sudjelovali kod osvajanja Norinske kule 1684. Matice vjenčanih Pojezerja čuvaju se u Pasičini do 1765.

Grgin unuk Andrija ženi se od Pranjića, a oni su iz Umčana, Vrgorac. Jurka Čuvalo, rođena 1793., kćer  Filipa Čuvalo i Jake Grgić, udala se za Luku  Granića iz Prapratnice. Prapratnica ima kod Vrgorca, (Papratnica) ima i kod Hutova, te na Pelješcu. Kumske i prijateljske veze sa Zderichima koje stare Matice bilježe u Zaostrogu, Bristu, Grmčeniku, te Jelavićima iz Prologa, Vujevićima iz Kutca, koje su vremenom zamrle. Sidžil mostarskog kadije  od 1632/34.,  navodi da su u to vrijeme u Blagaju živjeli i Žderići.

Ove činjenice, moguće,  ukazuju da je Grgo porijeklom negdje sa tih područja, ali je iz nekog razloga promijenio prezime i mjesto življenja. Sigurnost je potražio u Otomanskom carstvu. Vjerojatno je imao čime platiti. Stoji i prigovor ovoj tezi. U to vrijeme dijelovi današnje Hercegovine bili su prazni, zbog bijega stanovništva pred Osmanlijama,  pa su Osmanske vlasti poticale naseljavanje, da ima tko obrađivati zemlju. Činjenica jest, da su Turci poslije Karlovačkog mira 1699. proglasili amnestiju i pozvali narod na povratak na svoja dobra. Amnestija je proglašena 1735. Možda je tu priliku iskoristio Grgo i dobio imanje od jedne četvrtine Proboja uz Radišiće, površine 175 hektara. Ako je bio čuvar, značilo bi da je bio siromah, što je opet, u opreci sa izgradnjom kuće iznad standarda svojeg vremena, na selu u Hercegovini i veličini posjeda kojeg je dobio.

Druga četvrtina Proboja dana je Bandurima. Banduri, starinom su Bušeljići, prema knjizi Tučepska spomenica. U popisu domaćinstava župe Veljaci, upisan je Mijo sin Mate Bandura iz Ardomilja.  Četvrtina do njih dana je Gavranima, a četvrtina uz Vitinu pripala je Nuićima. Ovo je samo usmena predaja, pa ju treba uzeti sa oprezom, jer razni popisi, od prvih poznatih iz 1475. pa onih iz 1742., 1768., 1905.,  bilježe i druge rodove.  Sidžili Mostarskog i Ljubuškog kadije, mogli bi biti od koristi za ovo pitanje.

Svi današnji Čuvali svojim zavičajem drže selo Proboj u općini Ljubuški, BiH, zaseok Dolac, smješten s desne strane potoka Potočine i desno od izvora Jažve, uz malo ali plodno polje Dolac. U Proboju danas (2008.) i ( Revizija podataka prosinac 2012.) živi 38 obitelji  prezimena Čuvalo, sa ukupno 99 odraslih osoba i 43 djece. U selu Radišići  dvije su obitelji, s 8 odraslih i 3-je djece. U Ljubuškom  2  obitelji sa 5 odraslih osoba. Humac kod Ljubuškog jedna obitelj s 5 odraslih. U Mostaru je jedna obitelj, a u Sarajevu jedna odrasla osoba.

U Hrvatskoj, Čuvali su  najbrojniji u Zagrebu, gdje obitava 14 obitelji, s 25  odraslih i 17 djece. U Osijeku ima 5 obitelji s 10 odraslih i sedmero djece. U Vinkovcima je jedna obitelj od petero odraslih i dvoje djece, dok Dubrovnik  ugošćuje 2  obitelji Čuvalo s troje odraslih i dvoje djece.  U Makarskoj živi jedna osoba s ovim prezimenom. U Omišu su  dvije obitelji Čuvalo. U Metkoviću živi jedna obitelj s ukupno 4 člana. Moguće da u Subotici, Novom Sadu, Bačkoj ili drugdje u Vojvodini ima potomaka Čuvalo, koji su tamo dospjeli iseljavanjem ili drugim prigodama. 1970. početkom svibnja, šetao sam Suboticom, sa ženom i bratom fra Zrinkom. Bila je nedjelja. (U knjizi Rod Čuvalo i jedan od njih  zabunom je navedeno Novi Sad). Negdje u centru grada vidjeli smo tablu sa natpisom advokat Čuvalo. Njegovo podrijetlo nisam odgonetnuo. Dakle, Čuvala je bilo i u Subotici, a ne znamo kada su tamo došli.

U iseljenoj Hrvatskoj živi, uglavnom trajno tridesetak obitelji Čuvalo. U Njemačkoj ima 11 obiteljskih zajednica  Čuvalo, s 21 odraslih i 18-ro djece. U SAD  4 su obitelji s 8 odraslih i 9-ro djece. U Kanadi  ima desetak obitelji s dvadesetak odraslih, i  više od 13-ro djece. U Južnoj  Americi Čuvala ima nekoliko obitelji, i više djece, uglavnom u Argentini.

Podatak odrasli-djeca treba shvatiti uvjetno, jer kriterij nije bio broj godina, već ima li ili nema svoju obitelj. Kao nositelje obitelji uvrstio sam i one koji bi po godinama starosti mogli imati obitelj, mada nema podataka o ženidbi i djeci. U ovom segmentu bit će najviše nepreciznosti,  ali to neće bitno uticati na sliku stanja Čuvala danas.

Za Drugog svjetskog rata, posebno u doba poraća, stradalo je  izuzetno puno Čuvala, trećina muškaraca, reproduktine dobi. Prema knjizi Florijana Borasa  Spomenica ljubuškim žrtvama, (Ljubuški, 1998.) ukupno je stradalo 23-je Čuvala, u razdoblju od 1941. do 1945. od toga su na strani HOS-a, u borbama poginule 3 osobe.  U partizanima poginula 2 vojnika. Partizani ubili 3 Čuvala, zarobljenih vojnika HOS-a. Na  Križnom putu i logorima je nestalo, što znači, ubijeno, 10 Čuvala. Nitko nije suđen, niti osuđen. Za nikog od njih ne zna se, da se nečasno ponašao, bilo kao vojnik bilo kao civil, a u malom mjestu sve se zna. Na žalost, tako je nestao biološki najsposobniji dio populacije Čuvalo.

Kao američki vojnik, Vlatko Čuvalo, sin jedinac Vida Čuvalo, bio je marinac, strojar na američkom ratnom brodu. Poginuo je zadnjih dana rata kod Filipina. Stradao od japanskog kamikaze. (U knjizi Rod Čuvalo i jedan od njih  pogrešno je navedeno ime, Ante). Osim vojnika, bilo je i stradalih Čuvala civila. Partizani su nakon rata ubili 4-ero, među njima i jednu postariju ženu, koja je bila psihički bolesnik (Mara Čuvalo).

U Proboju nekada su živjeli i Rašići. U Maticama župe Veljaci upisana je obitelj Jakova Rašića iz Proboja. Oženio je Lucu Trlin iz Proboja. Rodili su: 15.01.1793…? (Ime djeteta nije upisano). Dijete je kršteno 18.01.1793., kuma Iva Paradžik. Danas Rašića u Proboju nema.

Komentari isključeni za

Filed under postovi

ČUVALI POGINULI U DOMOVINSKOM RATU

ČUVALI POGINULI U DOMOVINSKOM RATU

 

U Domovinskom ratu poginula su 4 Čuvala. Raveno Čuvalo, sin Kamila Čuvalo i Ljerke Dolovski, iz Zagreba, civil, ubijen  snajperom, ispred „Maršalke“, u Zagrebu, vojarne JNA.  Zvonko Čuvalo, Nikičin, iz Proboja, ubijen u Mostaru od Muslimanskog snajperista, nakon objave prekida vatre. Bio izuzetno cijenjen od suboraca, koji su njegovo mučko ubojstvo teško prihvatili. Da ih smire i odvrate od nepoželjnih čina, angažirali su se svi koji su nešto značili u Ljubuškom, posebno svećenici. Franjo Čuvalo  Milanov, stradao na bojištu od mine. Jozo Čuvalo Srećkov, hrvatski vojnik, stradao nesretnim slučajem, pred obiteljskom kućom u Proboju, za vrijeme kratkog dopusta sa bojišnice. Među teže stradale u Domovinskom ratu treba zabilježiti i sina Stojana-Preke Čuvalo, čiji sin je ranjen u opkoljenom Sarajevu od srpskog snajperista, ostavši bez oka.. Najviši čin u Domovinskom ratu, postigao je Zvonimir Čuvalo Marijanov, kao djelatni pukovnik HV, 1992., ukazom Predsjednika Franje Tuđmana.

Vojnika iz roda Čuvalo, po ženskoj liniji, poginulih i teško ranjenih koju nisam pobliže pratio ima. Ja nažalost o njima podataka nemam. Primjer, sin Blagice Čuvalo, kćeri Milana Čuvalo Vranjiničina, udata, prezime…?,  poginuo u obrani Nove Gradiške.

 

Raveno Čuvalo           Jozo Čuvalo                Zvonimir Čuvalo        Franjo Čuvalo

Ovo su naši heroji. Dužni smo im

 

 

                  Čuvali koji su se posebno istakli i zaslužili javno priznanje.

 

Jure Čuvalo, boksač teške kategorije, prvak Kanade od 1957-1979. Za naslov svjetskog prvaka borio se sa Floyd  Patterom 1965. sa Mohamedom Alijem 1966. Obje borbe je izgubio na bodove. Profesionalnim boksom bavio se od 1956. Borio se 22  godine, a imao je 93 profesionalne borbe. Pobijedio u 73 borbe, od toga u 64 nokautom. Izgubio je 18 borbi na bodove, a dvije njegove borbe bile su, bez pobjednika. Ni jednom nije oboren s nogu. Zanimljivo je da je nakon borbe s Alijem, Jure  otišao na večeru sa prijateljima i rodbinom,  a Ali u bolnicu. 1970. borio se na Koševu u Sarajevu. Potiče od oca Stipana iz Proboja i majke Kate, rođ. Kordić iz Grljevića. Stipan je u Kanadu otišao 1926. a 1936. stigla je Kata, i rodila Juru 12.09.1937. Boksom se bavio od svoje 10-te god. U 19-toj god. postaje profesionalac. Borio se sa svim poznatim boksačima svog vremena. Nikoga nije izbjegavao. 1958. oženio Irkinju Lynne i s njom izrodio 4 sina i jednu kćer. Preživio je tešku obiteljsku tragediju, a  život danas posvetio humanitarnom radu i borbi protiv droge.

 

 

Fra Ljubo (Mate) Čuvalo, rođen 29.02.1908. u Proboju. Zaređen Mostaru 05.11.1933. Studirao filozofiju i teologiju u  Mostaru i Breslavi (Njemačka). 1935. godine odlazi u Ameriku, među iseljene Hrvate. Služio je u više župa u Americi. Bio dugogodišnji urednik tjednika Danica. Uređivao je Hrvatski katolički glasnik  i  Hrvatski kalendar. Bio  uspješan u raznim društvenim i vjerskim aktivnostima. Radio kao savjetnik u Kustodiji od 1949- 1953. Umro i pokopan u Chicagu, 24.01.1975.

 

 

Fra Mladen Čuvalo, rođen 21.04.1939. u Proboju. Filozofiju i teologiju pohađao  u Visokom, Ljubljani i Sarajevu. Zaređen 10.07.1966. U SAD je došao 16.03.1967. Dobrim dijelom i njegovim zalaganjem tada sele iz stare i neugledne u novu crkvu na  Manhattanu. Jedan je od pokretača radio programa za  Hrvate, kupnje  Hrvatske zemlje u New Jerseyu i TV programa na hrvatskom jeziku. Zaslužan je za kupnju  zemljišta u  Norvalu, koje služi  za okupljanje tamošnjih Hrvata. Preminuo i pokopan u Chicagu 07.09.1991.

Po sjećanju potomaka, Bariša Čuvalo, rođen 22.08.1812. sin Lovre Čuvalo i Matije Matijašević, bio ugledna osoba, u narodu i kod vlasti.

Prije sedam-osam godina (pišem 2008. po sjećanju), došao je u moju ordinaciju u Zagrebu dužnosnik bugarskog (ili makedonskog) veleposlanstva. Već kod pozdrava rekao je da smo rođaci, da se njegov „deda vika Georgi Petrov Čuvalo“. Georgi (Grgo) je za Balkanskih ratova došao iz New Yorka, po njegovoj priči,  i borio se na strani Bugara, i Makedonaca. Oženio njegovu baku, rodom iz Soluna. Nastanili se, po mom sjećanju, u Prilepu. Sagradili kuću u kojoj je i danas gradsko poglavarstvo. Sačuvao sam ceduljicu na kojoj je on napisao „Petar Tošev Čuvalo“. Na žalost poslije nismo kontaktirali, pa je sve ostalo na ovim sjećanjima.

U Rusiji poznat je plemićki rod Čuvalov. Jednog od potomaka ruskih Čuvalova, sreo Zvonimir Čuvalo, za Domovinskog rata.

U Čuvala ima doktora znanosti; Milan Čuvalo, docent dr. sc., struka brodogradnja. Ante Čuvalo, prof. dr. sc., struka povijest. Pjesnika, Iva Čuvalo Kamilova.  Magistara znanosti, liječnika, stomatologa, pravnika, ekonomista, inženjera raznih struka, profesora, poslovnih ljudi. Svi su uspješni i cijenjeni  u svom poslu. Milan Čuvalo bio je u vladi  Nikice Valentića pomoćnik ministra gospodarstva, od lipnja 1993. do travnja 2000. Ivan, fra Zrinko Čuvalo, sin Jage i Kate Luburić, rođen 1936. upamćen kao pučki fratar, zaštitnik sirotinje, dobrotvor časnih sestara, neumorni radnik, iza kojeg su ostajali izgrađeni ili obnovljeni objekti, uređena dvorišta. Osobno skroman. Bio župnik u Konjicu, Čerinu, Seonici, Posuškom Gracu, Klobuku, Tihaljini. Kapelan u Međugorju. Prva dva dana Ukazanja Blažene Djevice Marije u Međugorju, bio jedini svećenik, očevidac prvih događanja, jer je župnik fra Jozo Zovko bio na putu. Marno prikupljao iskaze i bilježio sva događanja vezana za ukazanja. Bio član uprave Franjevačke provincije u Mostaru. Umro  1991. Pokopan u groblju na Humcu.

Ružica Čuvalo Antina (Paše), prvi je liječnik opće medicine i stomatologije u Čuvala. Čuvali su obiteljski ljudi, odgovorni i poštovani u svojoj sredini.

Komentari isključeni za ČUVALI POGINULI U DOMOVINSKOM RATU

Filed under postovi

RODOSLOVLJE ČUVALA

RODOSLOVLJE  ČUVALA

U konzultiranim izvorima do svibnja 1945. identificirao sam (moguće, jer sam kao nositelje obitelj bilježio i one za koje nemam podataka da su imali obitelj) 201 obitelj. Ovdje nisu popisani oni koji su davno odselili kojekuda, pa njihove podatke nisam uspio sakupiti. Pored njih u Maticama je upisano više osoba, koje nisam uspio odrediti kojoj obitelji pripadaju, a bilježio sam ih da se ne zaborave. Upisao sam svako spominjanje Čuvala, na koje sam naišao, bilo da su upisani kao, kum, kuma na  krštenju, svjedok na vjenčanju, žena tog i tog, rodila tad i tad i slično. Nitko ne smije biti izbrisan, zaboravljen. Neka bar njihov upis ovdje bude spomen na njih. To je i poticaj potomcima da svoja saznanja usporede sa ovdje iznesenim. Bit ću zahvalan svakom na bilo kojem novom saznanju.

Svrha ovog rada nije popisati Čuvale, već odgonetnuti postanak prezimena Čuvalo i utvrditi razvoj roda. Svatko zainteresiran može doći do svog pra pretka i slijediti razvoj. Moguće nejasnoće, naći će u obrazloženju o nedostatnim izvorima.

Poteškoće u rekonstrukciji svih obitelji Čuvalo su višestruke. Prva Matica iz 1786. nema prve dvije stranice. Sačuvane stranice počinju rednim brojem 11. Dakle nema prvih deset upisanih. Pojedini upisi su nečitki, kao broj 15, broj 82, iz 1808., kao i broj 87 iz 1808. Nekih brojeva nema, kao broj 44, 212, 262. Broja 212 iz 1790. nema, kao ni broj 262 iz 1791. Nema stranice sa brojem 37-44 iz godine 1798. Iz 1807. nema brojeva od 300-310. Brojevi 82  i  87 iz 1808. nečitki. Nema upisanih od 15.06.1808. sa brojem 87 do 12.06.1809., kada počinje upis brojem 155. Dakle nema upisanih 68 Matica rođenih za 1846., broj 326, 327, 345, 346, 383, oštećeni i nečitljivi, kao i broj 454 iz 1847. Knjiga vjenčanih od 1809-1847. nema 15 stranica od 174-189. Davanje muškoj djeci ista imena, imena oca  bez podataka, koji bi ih definirala. Upisi koji ne sadrže podatke o oba roditelja. Upisi u samo neke matice, npr., podatak o nekoj osobi nađemo samo u Matici rođenih, vjenčanih, umrlih, ito nepotpune. Od takvih „krhotina“ trebalo je složiti obitelj kojoj pripada taj podatak.

Način slaganja podataka bio je: Obrada prvog spomenutog nositelja obitelji, Grge Čuvalo. Potom, obrada prvog njegova sina i njegova poroda do zadnjeg potomka ili do svibnja 1945. Slijedi na isti način obrada drugog,  i slijedećih njegovih sinova.  Kao nositelje obitelji bilježio sam i žene, koje su imale djecu, bilo vanbračnu, bilo da im muževe nisam našao u obrađenim izvorima. Žensku liniju bilježio sam dok se spominje Čuvalo. Bilježenje ženske linije važno je, jer ako bi se istaživalo genetsku strukturu roda, to se ne može bez ženske loze.

Stanje Roda Čuvalo od 1742-1945. rekonstruirao sam na osnovu podataka do kojih sam došao, ali što je bilo prije? Ako nema starije ishodište, onda je ključno vrijeme za nastanak prezimena Čuvalo, približno vrijeme od 1690-1720., kada je, vjerojatno, Grgo rođen. Grgo ili neki njegov predak dobio je nadimak čuvalo, jer je nešto čuvao.

Prva  spomenuta obitelj Čuvalo, je ona iz popisa 1742/43., Tihaljina, Grgo Čuvalo. Samo starješina domaćinstva upisan je imenom, bez drugih podataka. Ostali kao broj odraslih i jedno dijete mlađe od 7 godina. To dijete je Grgo, koji je pričešćen 1742. godine u Tihaljini, kad je imao 6 godina. (Podatak od fra Andrije Nikića). Dakle rođen je 1736. godine. Ostaju imenom nepoznata ostali članovi obitelji Grge iz Tihaljine. O sinu Anti  nisam našao ni jedan podatak. Za Juru piše da je sin Grge, ali kojeg? Redoslijed događanja, rođenja, vjenčanja, rađanja pokazuju, vjerojatnije je da je u ovom rodoslovlju navedeni Jure unuk Grge (Prvog) iz Tihaljine. Po istoj logici Filip je rođen oko 1750-1755. dakle poslije popisa 1742. Na isti način odredio sam, okvirno, godine rođenja Luce, Ive, Cecilije i Matije. I one su, po tom izračunu, rođene poslije popisa 1742. Ostaje pitanje tko su ostali članovi Grgine obitelji iz popisa 1742/43.

Crkvene matice uvode se 1786.

Komentari isključeni za RODOSLOVLJE ČUVALA

Filed under postovi

1. ČUVALO, GRGO sin…?, rođen…? , oženio…?,  …?rođena…?, kćer…?, vjenčanje…? O ovom Grgi znamo samo ono što je  zabilježeno u popisu 1742/3. Rodili su:

-Grgo, rođen 1736.

-Filip, rođen  oko 1750-1755.

Godina rođenja Filipa, Jure i ostalih gdje  piše,“oko“ odredio sam po rođenju prvog  djeteta.

-Jure, rođen  oko 1760.

-Ante, rođen…?

”Oni su oko 1780. preselili u Proboj”. (Podatak Nikola Mandić).

GRGO (II), rođen 1736, sin GRGE (I) iz Tihaljine i njegov porod

Prvi sin Grge iz Tihaljine

2. ČUVALO, GRGO rođen 1736., krizman 1742. u Tihaljini, star 6 godina, sin Grge upisan 1742. u Tihaljini, oženio Ružu Brajković  rođena….?, kćer…?, vjenčana…?, rodili:

-Luca, rođena oko 1775.

-Iva, rođena  oko 1780.

-Cecilija, rođena oko 1780.

-Matija, rođena oko 1790.

Moguće je da su ovo njihova djeca, mada nema pismene potvrde, ali logika ih  smješta u obitelj ovog Grge. Godine njihova rođenja odredio sam prema rođenju  njihove djece. Po tom mogle bi biti i djeca Filipa, mada ih nema upisana među njegovom  djecom.

LUCA, Čuvalo (Čuvalović) rođena oko 1775., kćer Grge Čuvalo i Ruže  Brajković, udata za Peru Vukšića iz Studenaca. Rodila:

Jakova 28. 01.1799., kum Ivan Buntić iz Studenaca.

Jakov oženio Anu Pavlović, kćer Stipana Pavlovića iz Tepčića i Ruže Vlaičević iz Tepčića. Kumovi, Tomo i Grgo Vukšić. Vjenčani  13.01.1823., Studenci.

Luca Čuvalo žena Pere Vukšića rodila Antu 10.09.1801. Kum Ivan Miljko. Ante oženio Jaku Brkić iz Dobrog Sela, kćer Marka Brkića iz Dobrog Sela i Mande Bevanda. Kumovi: Jakov Vukšić i Pero Pavlović.                           Ante kao udovac oženio Katu Barbarić, udovicu, kćer Petra i Cvite Markotić. Vjenčani 11.02.1850.

Čuvalo, Luca žena Pere Vukšića ženi sina Nikolu rođenog 1805. Matijom Vukšić, kćeri  Luke Vukšić i Marte Vlajčević. Kumovi, Grgo Rašić i Jakov  Boras, Studenci. (Matica vjenčanih za 1832. piše Nikšić, vjerojatno pogreška  pri upisu ili prijepisu). Vjenčani 10.01.1832.

Luca rodila Franu 23.09.1812., krštena 30.09.1812., kum Stipan Miličević.  Luca ženi sina Antu, udovca, 11.02.1850. Katom kćeri Pere Barbarića i Cvite Markotić. Kum Pero Vukšić.

 

IVA Čuvalo, rođena oko 1780.,  kćer Grge Čuvalo i Ruže Brajković (?), udala  se za Nikolu Lozića. Vjenčani…? Iva rodila:

Rodila Katu 30.03.1802., kuma Fila Paradžik.

Rodila Anđu 1813., krštena  05.08.1813., kuma Šima Šainović iz Radišića.

Iva Čuvalo kuma Luci, rođena 19.10.1828., krštena 25.10.1828., kćeri Ante Vuković i Ruže Mišetić, Radišići.

Čuvalo, Iva kuma Janji rođena 06.01.1831., krštena 31.01.1831., Radišići,  kćeri Tome Luburić i Ive Bulić.

Iva Čuvalo kuma Jozi rođena 08.03.1833., kćer Ante Radića i Anđe Tomić. Iva kuma Ivi, rođenoj 23.10.1839., kćer Jure Alerića i Mare Tica iz Ledinca.

CECILIJA, Čuvalo (Čuvalović) rođena oko 1780., kćer Grge Čuvalo i Ruže  Brajković udata za Matu Stoića. Rodili su Matu koji ženi udovicu Jozu, kćer  Ivana  Ćužića i Anđe Kozina iz Bijače, Studenci, kumovi Jakov Vukšić i Jozo  Ćužić, Studenci, vjenčani 05.02.1821.

Cecilija kuma Luci rođena 01.05.1795., kćer Jure Paradžika i Ive Petrušić iz  Brotnja.

 

MATIJA, Čuvalo rođena 1790., udata za Martina Pavlovića iz Veljaka. Rodila:

Peru rođena…? Pera se udala 16.11.1832. za Ivana Šimića, sina Marka Šimića i  Barbare  Nuić. Kumovi, Šimun Zorić i Franjo Šimić.

Matija rodila Anu 17.07.1811., Juru 21.04.1813., kum Pero Majić.

Rodila Cvitana i Mitana 25.03.1816., kum Jure Bradvica.

Čuvalo, Matija žena Martina Matića iz Radišića rodila Katu 22.11.1824. Kuma Luca Vrcan.

Čuvalo, Matija, kuma Peri, kćer Pere Vučić i Jake Vuević, Otok, 1829.

Matija rodila Katu oko 1832. Kata se udala za Ivana Alilovića, sina Grge i Tomice Barbarić, vjenčani 20.11.1852., kumovi Ante Barać i Jure Čuvalo.

Matija Čuvalova iz Radišića, kuma Matiji, kćeri Mate Bezer i Jake Bandur iz Vitine, rođena 06.10.1800. Svi iz istog mjesta.

Matija Čuvalo iz Radišića, kuma Jozi, kćeri Stipana Tolić i Luce Vukojević, iz  Otoka, rođena 03.03.1807., krštena 5.08.1807. Matice za godinu 1807., broj   338, piše  ”i Luce Vuević iz Klenjaka”.

Čuvalo, Matija iz Radišića kuma Ivi, kćeri Ilije Grbavac i Pere Vučić iz  Brotnja, rođena 15.08.1806., krštena 18.11.1806.

Matija Čuvalo kuma Ilki rođena 15.07.1837., kćeri Grge Alilović i Tome  Barišić.

Čuvalo, Matija žena Martina Matića, udaje kćer Peru za Ivana Šimića, sina Marka i Barbare Nuić, vjenčani 16.11.1832., Radišići.

Čuvalo, Matija žena Martina Matića udaje Anu za Ivana Radić, sina Mije  Radić iz Radišića i Šime Barić iz Drinovaca, kumovi, Ivan Gavran i Tomo Hrstić. Vjenčani 27.04.1836.

Matija, žena Martina Matića,  udaje kćer Maru za Nikolu Šarca,  sina Mate i Ruže Tolić. Vjenčani 18.11.1848., Radišići, kumovi  Duje i Stipan Šarac.

Martin Pavlović i Martin Matić moguće su iste osobe, mada datumi događanja  govore da se radi o dvije Matije?

Ivu, Ceciliju, Lucu i Matiju uvrstio sam u obitelj Grge sina Grge iz Tihaljine,  prvog upisanog  jer mi se činilo logičnim, mada to ne piše u Maticama. Najviše  nedoumica je upravo iz vremena, kad su upisi izgubljeni ili su nečitki.

 

FILIP I NJEGOV POROD

 

Drugi Grgin sin

3. ČUVALO, FILIP,  rođen oko 1750-1755. u Radišićima, sin Grge iz Tihaljine i…?   Oženio  Jaku Grgić, (spominje se i kao Jaka Grljić, stranica 10, Matične knjige rođenih)  Rodili su:

-Ante, rođen 1775., umro 02.11.1855., star 80 godina. Oženio Peru Vukšić.

-Lovre,  rođen 10.08.1789., kršten 22. 08. 1789., kum  Ivan Paradžik iz  Proboja. Oženio Matiju Matijašević.

-Jure, rođen 1793. Oženio Jozu Kvesić.

-Jurka, rođena 20.04.1793., krštena 07.09.1793., kuma Mara Bezer iz Proboja.

Jurka se udala za Luku Granića iz Papratnice. Rodila Mandu  02.11.1838., kuma Matija Mialjević iz Crvenog Grma.

Rodila Grgu 06.03.1843., kršten 13.03.1843. Kum Ivan Granić, Vašarovići.

Filip Čuvalo kum Ivanu sinu Ilije Luburića i Kate Dedić,  03.07.1828.

Filip Čuvalo kum Bariši, rođen  28.10.1831., sinu Šimuna Marinovića i Anđe Vegar.

Filip Čuvalo kum Jozi rođen 01.11.1832., sinu Ivana Gavrana i Marte Jurkić.

 

4. ČUVALO, ANTE (prvi Filipov sin), rođen 1775., sin Filipa Čuvalo i Jake Grgić  (Grljić), oženio Peru Vukšić, (Matica rođenih 1801, piše Pera Vukšić, na  drugom mjestu piše Vučić a to tvrde i  potomci, pa Kata). Rodili su:

-Peru. Umro u 8 mjesecu života. Pokopan u groblju Gračani.

-Ante, rođen 20.07.1801., kršten 28.09.1801., Studenci, kum Ilija Čuvalo. O  njemu drugih podataka nema.

-Manda,  rođena…? (nije upisano), krštena 22.02.1801., kuma Paula  Sulić iz  Brotnja.  (Knjiga vjenčanih piše Magda).

Manda se udala za Juru Borasa iz Vitine, sina Martina Borasa iz Vitine i Šime Kvesić iz Rasna. Vjenčani 03.11.1821., Vitina.

Manda Čuvalo žena Jure Borasa, ženi sina Franju Ivom Lozić, kćeri  Nikole i Joze Vukojević. Vjenčani 24.11.1854., Proboj. Kum Pero Zovko.

Čuvalo, Manda  žena Jure Borasa iz Vitine, rodila Ružu (Rušku)  29.11.1824., krštena 30.11.1824., kuma Mara Paradžik.

Čuvalo, Manda žena Jure Borasa udaje kćer Ružu za Antu Anića,sina  pokojnog Ante Anića i Matije Kvesić. Vjenčani 23.08.1875. Kumovi  Augustin Čuvalo i Nikola Boras.

Čuvalo, Manda kuma Kati kćeri Ivana Bandura i Ruže Boras, rođene  16.12.1819., krštene 29.01.1820.

Čuvalo, Manda žena Jure Borasa rodila Franju 31.08.1822.

Franjo udovac  oženio Lucu Šarac, udovicu, kćer Bone Šarac  i Ive Dugandžić 06.02.1872., Humac.

Čuvalo, Manda kuma Kati kćeri Franje Vuević i Ruže Tomić, rođena  20.08.1825.

Čuvalo, Manda, kuma Kati, rođena 1825., Vitina, kćer Franje Vujević i Ruže Tomić.

Čuvalo, Manda, kćer Pere i Ante Čuvalo, udovica,  udaje se za Nikolu Vukovića.(Vukoević, to su današnji Vukojevići), sina Ivana Vukovića  i Vide Jakić iz Zavojana, vjenčani 19.01.1829., Radišići.                             .                                          Čuvalo, Manda žena Nikole Vukoevića, rodila Matiju 12.02.1830.,  Kuma  Boža Gavran.

Čuvalo, Manda žena Nikole Vukoevića rodila kćer Ivu, rođena…?

Čuvalo, Manda žena Nikole Vukoevića iz Grabovnika, udaje kćer Matiju za Blaža Tomasa, sina pok. Ivana Tomasa i Luce Gadže.,  vjenčani 24.07.1853., kumovi Luka Maić i Tomo Tomas.

Čuvalo, Manda žena Nikole Vukoevića udaje kćer Ivu za Ivana Bandura, sina  Ilije Bandura i Luce Tolić. Vjenčani 05.06.1855.

-Ana, Anica, rođena… ?, krštena 18.01.1804., Radišići, kuma Jurka Bezer iz Radišića.

-Filip, rođen između 1805-1808. Oženio Tomicu Luburić. Vjenčani 1829.   Rodili djecu: Petar 1830., Luca 1833., Blaž 1836. (Blaž oženio Katu Gavran 1860.), Anica 1839.

-Iva, rođena  04.07.1809., krštena 06.08.1809., kuma  Manda Kopić.

Iva Čuvalo udala se 10.01.1831. za Ivana Gavrana, sina Joze (ili Jure)  Gavrana i Ive Ivanković. Kumovi Jakov Ivanković i Jozo Penava.  Vjenčani 10.11.1831.

Iva rodila Jozu, 07.03.1832., kršten 18.03.1832. Kum Andrija Čelić,  Radišići.

Iva Čuvalo rodila Matu 07.10.1833., kršten 11.10.1833., kum Ivan Prasac.

Čuvalo, Iva kuma Jozi kćer Ante Radić i Anđe Tomić 1833.

Čuvalo, Iva žena Ivana Gavrana rodila Iliju 08.07.1835., kršten  02.08.1835. (Pogreška pri upisu ili prijepisu )

Ilija rođen 08.07.1835., kršten  29.07.1835. Kum Filip Petrušić. (Ovu  dvojicu Ilija ostavio sam kako piše, jer neznam koji je podatak  točan.  Očito je pogrješka pri upisu).

           

Iva rodila Matu 04.09.1835., kum Filip Čuvalo. (datumi rođenja Ilije i  Mate  govore da su blizanci, a da su upisi ili prijepisi pogreške, ili da se  radi o dvije Ive. Podatke sam naveo kako je pisalo u maticama).

Čuvalo, Iva kuma Matiji, kćer Luke Šimić i Ane Primorac, Radišići,  1838.

Čuvalo, Iva žena Ivana Gavran rodila Jakova 24.05.1838., kršten 05.06. 1838., Radišići, kum Ivan Mihaljević.

Iva kuma Matiji Šimić 10.02.1838., kćer  Luke Šimić i Ane Primorac.

Čuvalo, Iva , Proboj, kuma Ivi, kćer Jure Alerić i Mare Tica, 1839.

Čuvalo, Iva žena Ivana Gavrana rodila Katu 01.11.1840., krštena 12.11.1840., Vitina. Kuma Matija Pavlović.

Čuvalo, Iva žena Ivana Ereša rodila Jagu,  02.04.1843., kršten  16.04.1843., Vitina, kum Pero Zovko. (U Matici krštenih 1809-1847.,  piše ”Iva žena Ivana Gavrana”. Sve ostalo je isto.)

Čuvalo, Iva žena  Ivana Gavrana rodila blizance Domin (Duje) i Križan,  rođeni 17.05.1846.,  kršteni 18.05.1846., Vitina.

Križan sin Ive Čuvalo i Ivana Gavran, Vitina, ženi Maru Boras kćer  Mate Borasa i Ruže Grbavac, vjenčani 04.03.1878.

Čuvalo, Iva žena Ivana Gavrana, Vitina rodila kćer Matiju 1849.

Čuvalo, Iva žena Ivana Gavrana rodila Cvitu 06.03.1852., kuma Ruža Bojčić. Cvita se udala 06.02.1878. za Stipana Grizelja, sina Blaža i Matije Grizelj. Kumovi Marijan Zovak i Mijo Grizelj. Grabovnik.

Ćuvalo, Iva kuma Matiji Govorko 1852.

Iva Čuvalo žena Ivana Gavrana, ženi sina Jozu Ivom Tomas kćer, Jure  Tomas i Ive Markotić. Vjenčani 22.11.1852., Vitina, kumovi, Stipan  Pavlović i Jakov Vujević.

Iva Čuvalo žena Ivana Gavrana udaje kćer Katu za Stjepana Ivačevića, sina Ilije i Luce Tolić iz Proboja, vjenčani 13.05.1862.

Iva Čuvalo žena Ivana Gavrana ženi sina Matu Jurkom Puljić kćeri  Nikole i Antonije Matijašević. Vjenčani 23.05.1862.,Vitina.

Iva žena Ivana Gavrana iz Vitine, ženi sina Iliju Katom Tolić, kćer  pokojnog Grge i pokojne Ive Barbarić, vjenčani 19.01.1864.

Iva žena Ivana Gavrana, Vitina, ženi sina Jakova sa Anđom Grgić, kćeri Ilije Grgić i Ruže Cigić, vjenčani 02.02.1869, kumovi, Stipan Bandur  i  Jozo Gavran.

Iva žena Ivana Gavrana ,Vitina, ženi sina Jagu sa Todom Lozo, kćer   pok. Todo Nikole  i Luce Landeka, vjenčani 20.06.1869, kumovi, Jozo  Gavran i Stipe Bandur.

Iva  žena Ivana Gavrana iz Vitine, ženi sina Jakova Katom Puljić-Rasovljević, kćeri pok. Jure i Magde Bezer. Vjenčani 25.05.1875.

Iva ženi sina Jakova 25.05.1875. Katom, kćeri Jure Puljića-Rasovljević  iz Vašarovića i Mande Bezer iz Teskere, svjedoci, Križan Gavran i  Šimun Grgić iz Humca. (ova dva Jakova ili su imali ista imena ili se                             drugi put ženi kao udovac)

Iva ženi sina Križana 04.03.1878. Marom Boras, kćer Mate Borasa  i  Ruže Grbavac iz Vitine.

Iva Čuvalo kćer Ante Čuvalo iz Proboja, žena Ivana Gavrana, umrla 21.03.1888., stara 80 godina.

-Blaž, rođen 1809. (Blaž je vjerojatno blizanac Ivi). Drugih podataka nema.

-Nikola, rođen  07.12.1811., kršten19.01.1812., kum Jure Jurković.

Nikola kum Gabri 1835. sinu Ilije Luburića i Kate Dedić, Radišići.

Nikola kum Peri 1838. sinu Luke Perića i Kate Macan, Studenci.

Nikola sin Antin umro 15.12.1862., star  51 godinu.  Na drugom  mjestu piše preminuo 07.12.1861., star 52 godine. Oženio Matiju  Miljko.

-Andrija, rođen 09.11.1817., kršten 25.01.1818., kum Ivan Zovko. Andrija oženio Matiju Pranjić. Umro 21.07.1880., star 60 godina. Imali su kćer Maru, i ili Matiju koja se udala kao udovica za Juru Grgića, udovca.                              Vjenčani 22.11.1891., Humac.

-Matija, kćer, rođena 02.08.1820., krštena 18.10.1820., Proboj, kuma Ruža  Boras. Matija se udala za Tomu Tomasa, alias Mišetić, (primjer  nastajanja novih prezimena)  udovca, sina Ivana Tomasa i Luce Buljan                            iz Grabovnika. Vjenčani 19.02.1840, kumovi Jure i Mate Tomas.

Matija  rodila Franju 28.10.1843., kum Ante Markotić

Čuvalo Matija žena Tome Mišetić, Grabovnik, rodila Ivana 04.10.1847., kum Jozo Bilić.

Čuvalo, Matija žena Tome Mišetića, Grabovnik, ženi sina Ivana sa Matijom Majić, kćeri Petra Majića i Božice Nuić. Vjenčani 23.11.1868, kumovi,  Jozo i Mijo Mišetić.

Čuvalo, Matija žena Tome Mišetić, rodila Ivana 04.11.1850., kum Stjepan Kraljević.

Čuvalo, Matija žena Tome Mišetić, rodila Ivana 1856.

Čuvalo,  Matija rodila Jaku 02.02.1857., kuma Anđa Bandur.

Čuvalo, Matija žena Tome Mišetića  iz Grabovnika, rodila Luku 16.101860., kum Mate Skoko iz Hrasnog.

Matija, žena Tome Mišetića ženi sina Franju Marom Boras, kćeri Jage-Jakova i Matije Čolak iz Dužica. Vjenčani 21.11.1864., svjedoci,  Andrija i Mate Mišetić, Grabovnik.

Matija, žena Tome Mišetić udaje kćer Peru za Šimuna Kraljević, sina  pok. Petra i Pere Herceg, Grab, vjenčani 31.07.1871. Kumovi, Jakov Markotić i Jozo Vegar iz Vašarovića.

Matija, žena Tome Mišetić udaje kćer Jaku za Antu Kraljevića, sina pokojnog Stjepana i pokojne Mande Rašetar, Grab, vjenčani 4.01.1876.

Čuvalo, Matija kuma Ilki kćeri Grge Alilović i Tome Barišić  1837.

Čuvalo, Matija kuma Ivi kćeri Ilije Primorac i Ane Petrušić 1839.

Čuvalo, Matija žena Tome Tomasa, rodila Ivana 1841. Grabovnik, kum Ante Glumac

Čuvalo, Matija, žena Tome Tomasa, rodila Franju 28.10.1843., kršten  29.10.1843., kum Ante Markotić., Grabovnik.

Čuvalo(vić), Matija kuma Ivi kćeri Jure Kardum i Boške Tomas 1844.

Čuvalo, Matija, žena Tome Tomasa, rodila Franju, 01.10.1844., kršten  06.10.1844. Kum Jozo Barbir.

Čuvalo, Matija kuma Kati kćeri Andre Tomasa i Ruže Markotić, 1845.

Čuvalo, Matija kuma Marti  kćeri Mate Škrobo i Ruže Miličević, Radišići, rođena 03.10.1848.

Čuvalo, Matija kuma Ivi kćeri Ante Čarapušić i Anđe Tomas 1851. Radišići

Čuvalo Matija kuma Marti,  kćeri Tome Zovko i Ive Gavran, Proboj, rođena 08.10.1852.

Čuvalo, Matija žena Tome Tomasa rodila kćer Peru 22.09.1853.

Čuvalo, Matija kuma Filipi kćeri Mije Kardum i Ive Lasić, 1855.,  Grabovnik.

Čuvalo, Matija kuma Ruži kćeri Mije Bebek  i Vide Bilić, 1856.

Čuvalo, Matija kuma Matiji kćeri Križana Grgića i Mare Bebek 1856.

Čuvalo, Matija žena Tome Tomasa rodila Jaku 1857. Grabovnik, 1858.

Matija iz Proboja kuma Anđi,  nezakonitoj kćeri Mate Tolić i  Mare Tolić rođenoj 1858.

Čuvalo, Matija iz Proboja kuma Kati kćeri Franje Glumac i Matije  Tolić iz Proboja, rođena 1859., Grabovnik.

Čuvalo, Matija iz Proboja kuma Kati kćeri Jure Vukojević i Mande  Grbavac, rođena 1860., Grab.

Čuvalo, Matija iz Proboja, kuma Luci kćeri Franje Alilović i Matije Jurič iz Vitine, rođena 07.10.1868.

-Pero, rođen  lipnja 1821., umro siječnja 1822., star 8 mjeseci. Pokopan na groblju u Gračanima, Radišići.

-Marta, rođena 01.02.1824., krštena 04.02.1824, Proboj, kuma Božica Nuić.

Čuvalo, Ante iz Proboja, kum Josipu, sin Mate Bezera  iz Rašljana i Dobre  Bandur iz Vitine, rođen 20.10.1791., kršten 17.01.1792.

Čuvalo Ante  spominje se više puta kao kum, znamenovao, svjedok:

Kum Marku, sinu Luke Markotića i Ive Vuičić, 1804., Otok.

Kum  Andriji, sinu Stipe Buljana i Pere Dugandžić 1807.

Znamenovao Anu, kćer Mije Galić i Ive Alerić rođena 06.05.1819., krštena 30.05.1819, kuma Boža Čepić.

Kum Nikoli, sinu Grge Vukšić i Joze Mandić, 1808.

Svjedok na vjenčanju Ilije Alilović i Ruže Šegrtović, iz Zavojana 02.02.1816.,     Radišići.

Svjedok vjenčanju Mije Galiot i Ive Alerić 16.01.1818., Proboj.

Kum Mati, sinu Marka Ereša i Cvite  Luburić 18.09.1819., kršten 26.09.1819.

Znamenovao Katu, kći Ivana Bandura i Ruže Boras 1820., r. 16.12.1819., krštena 29.01.1820, kuma Manda Čuvalo.

Kum Marku, sinu Ante Alerić i Cvite Nuić 20.04.1821., kršten 03.05.1821.

Kum Martinu, sin Ivana Bandura i Ruže Boras, rođen 13.12.1822., kršten 15.12.1822.

Kum Mati, sinu Jure Vrcana i Luce Tomić,.rođen 23.10.1826., kršten 01.11.1826., Radišići.

Čuvalo, Ante  rođ. 1775., umro 02.01.1855., star 80 godina.

 

5. ČUVALO, FILIP  rođen između 1805. i 1808., poslije Ane a prije Ive, sin Ante  Čuvalo i Pere Vukšić oženio Tomicu Luburić iz Radišića, kćer Luke Luburića iz Radišića i Pere Paradžik iz  Podljubuškog, vjenčani, 23.11.1829. Rodili su:

-Petar (Pero), rođen 19.11.1830., kršten 20.11.1830., kum Jure Tolić. Umro  13.01.1900., star 70  godina.

-Luca  rođena 20.09.1833., krštena 29.09.1833., kuma Luca Ereš. Luca Čuvalo  žena Stipana Barbarića iz Klobuka. (Matica rođenih za godinu 1859.   piše, ”Luca žena Stipana Lesko”, očito taj dio Barbarića zvao se Lesko,  primjer nastajanja prezimena)  rodila je:

Miju 18.09.1859., kum Jure Lesko. Luca rodila Vidu 1866., Maru 1869.

-Blaž rođen 25.01.1836., kršten 08.02.1836., Radišići, kum Andro Čuvalo. Blaž oženio Katu Gavran 1860.

Blaž bio kum Jozi, sinu Marka Dedića i Mande Bebek 2.8.1855.

Blaž Čuvalo Filipov iz Proboja, umro 02.04.1871., star 30 godina.

Kata udovica  rodila Filipa 1874. sa Stojanom Beg Čuvalo.

-Anica (Ana) rođ…?, kršten 23.04.1839. Obred dopunjen 25.04.1839, kuma  Toma Vranješ.

Anica Čuvalo žena Mate Bebeka iz Vitine, rodila Ivana 14.11.1873.,  kršten 16.11.1873. Anica je rodila, Jozu 07.05.1876., kršten  13.05.1876., kum Šimun Grgić iz Humca.

Anica   rodila Jozu 19.09.1877., kršten 21.09.1877., kum  Ivan Nuić iz  Proboja.

Anica Čuvalo žena Mate Bebeka umrla 09.03.1890., stara 35 godina.

Filip Čuvalo kum:

Ivanu rođenom 02.07.1828., kršten 03.07.1828., sin Ilije Luburića i    Kate Dedić., Podljubuški.

Jozi, rođen  30.10.1832., kršten 01.11.1832., Proboj, sinu Ivana Gavrana i Marte  Jurkić.

Mati, sinu Ivana Gavrana i Ive Boras, rođen 04.09.1835., kršten 06.09.1835.

Mati, sinu Stipana Zovka i Luce Herceg, rođen 02.09.1838., kršten 09.09.1838., Otok.

Juri, sinu Ivana Bošnjaka i Mare Glumac iz Vitine, rođen 15.04.1839., kršten 04.1839.

Filip je bio svjedok na vjenčanju Mati Đugum iz Oraha i Tomi Čepo iz Tihaljine 07.02.1871.

Filip Čuvalo iz Proboja umro 29.02.1840., star 36 godina. Pokopan u Proboju.

Tomica Čuvalo kuma, Anđi kćeri Mate Primorca i Kate Paradžik, Radišići. Rođena 25.01. 1836.,  krštena 08.02.1836.

 

6. ČUVALO PETAR rođen 19.11.1830., kršten 20.11.1830., kum Jure Tolić. Petar je sin  Filipa Čuvalo i Tomice Luburić. Oženio  Jurku Ivačić. Rodili :

-Anu, rođena 1855., udala se za Matu  Bebeka,  sina Vida Bebeka i Kate Dedić  iz Vitine. Naviješteni 1872., vjenčani 26.11.1872., svjedok Ante Biško i  Ivana Ivačić iz Proboja.

Ana umrla 09.03.1890., stara 35  godina.

ČUVALO, PETAR, ( Pero), rođen 1830., sin Filipa i Tomice Luburić iz Proboja,  udovac, oženio  Jelu Vukojević (Matica  rođenih za 1870. piše Cvita Vukoević), kćer Ivana Vukojevića. (Na drugom mjestu piše Mariana Vukoević) . Rodili su:

-Nikola rođen  06.12.1856., kršten 20.12.1856., kum Mate Šiljeg.

ČUVALO, PETAR-Pero, rođen 1830. iz Proboja, sin Filipa i Tomice, udovac ženi  Cvitu Vukojević  iz Radišića, kćer Ivana Vukojevića. Rodili su:

-Grgo, zvani Liso,  rođen 12.03.1859., kršten 28.03.1859., sin Petra i Cvite Vukojević, kum Ante Barbarić iz Šiljevišta. (Matica 1859., broj 275,  piše, sin Pere i Mariane  Vukoević), Radišići.

-Blaž, rođen 27.01.1862., kršten 09.03.1862., kum Jozo Tomić i Mate Luburić  iz Radišića.

-Anica rođena oko 1864. (Nije upisana u Knjizi rođenih), majka Cvita  Vukojević, otac Petar Čuvalo, udala se za Miju Mišetića, sina Joze  Mišetić i Šime Matijašević iz Grabovnika. Vjenčani 25.11.1884.

-Jozo, rođen 14.03.1867.,  kršten 18.03.1867., kum Lovre Ereš iz Radišića.

Jozo Čuvalo sin Pere Čuvalo iz Proboja umro 04.12.1871., star 4 g.

-Mate,  rođen 22.09.1870., kršten 25.09.1870., kum Ivan Grgić iz Proboja.  Oženio Maru Ereš, vjenčani 1899. ili 1912. Poginuo u Prvom Svjetskom ratu 06.12.1918., star 43 godine. Ovaj Mate Čuvalo, bio član

Carske garde u Beču. Poginuo u uličnim nemirima u Beču, nakon sloma  Habsburga. Vojničku slavu stekli su još neki potomci ove obitelji. Ivan,  sin Juke poginuo u Drugom svjetskom ratu u istočnoj Bosni u borbi

protiv četnika. Jukin unuk Miljenko istakao se u Domovinskom ratu.

-Luca, rođena 12.10.1873., krštena 15.10.1873., kuma Matija Medić iz  Radišića.

Luca Čuvalo  kćer Petra i Cvite Čuvalo udala se za Ivana Gadžu, sina  Franje Gadže i Matije Kvesić, Grabovnik. Vjenčani 30.011894. Svjedoci: Nikola Mišetić i Nikola Gadže.

-Andrija, rođen negdje od 1850-1874.?  Nema podataka.

Cvita, žena Petra Čuvalo, kuma Jurki 30.08.1838., kćeri Stipana Grbavca i Marte Pucar,Šipovača.

Cvita Čuvalo žena Petra Čuvalo iz Proboja umrla je 14.10.1886., stara 50 godina.  Petar Čuvalo, navodi se kao kum više puta. Mogao bi to biti ovaj Petar. Nedostaju   precizniji podatci.

Pero, (Petar) kum, Cvitanu sinu, Luke Vukšić i Boške Višrtica, rođen 20.4.1848., kršten posmrtno 30.04.1848.

Pero Čuvalo kum Anti, sinu Jure Ljutić i Matije Petrović, Studenci. Rođen 01.06. 1848., kršten 12.06.1848.

Pero Čuvalo kum Stanku 11.4.1853., sinu Joze Tomić i Marte Lovrić, Radišići.  Rođen 11.04. 1853., kršten 01.05.1853.

Pero Čuvalo kum Ivanu, sinu Ante Matića i Luce Pehar iz Lisica.

Pero kum Ivanu Aliloviću 01.10.1857., sinu Ante Alilović i Jele Tomić.

Pero svjedok na vjenčanju 07.02.1871. Ivanu, sinu Mije Galiot i Mare Zovko iz Otoka.

ČUVALO, PETAR  rođ. 1830.,  sin Filipa i Tomice Luburić,  udovac oženio,

Katu Škrobo 1887. (ime majke se ne slaže).

Čuvalo, Petar umro 13.01.1900., star 70 godina.

 

7. ČUVALO, NIKOLA, rođen 06.12.1856., kršten 20.12.1856., kum Mate Šiljeg, sin  Petra Čuvalo i Jele Vukojević (ili Cvita, Matica rođenih 1870.). Na drugom  mjestu piše ”sin Petra Čuvalo i Slave Vukoja”.  Oženio Ružu Kovač  iz Vitaljine, kćer Mate Kovača  i Vide Jurković. Vjenčani 20.11.1882.,   Humac. Rodili:

-Jozo, rođen 1889. Umro 20.03.1904. star 15 godina.

-Vida, rođena 1891., preminula 1893., stara  2 godine.

-Nikola, rođen 1891. Umro, 22.10.1893., star 2 godine. (Vida i Nikola su blizanci)

-Mijo, rođen  1893. Umro 18.10.1918., star 25 godina. O njemu drugih  podataka nema.

-Luka, (Luksan), rođen 14.11.1896. Oženio Katu Zovak iz  Proboja. Vjenčani  05.08.1924.

ČUVALO, NIKOLA iz Proboja, rođen 1856., sin Petra Čuvalo i Slave Vukoja, oženio  Ružu Kozina, rodili:

-Jure, Juka, rođen 19.11.1919. Oženio Ivu Tolj. (Juka i Luksan su od dvije  majke i od istog oca.)

Ruža, žena Nikolina  umrla u 75-oj godini 02.04.1930.

Čuvalo, Nikola kum na vjenčanju Jozi Dedić, iz Humca i Peri Ivanković  iz Predgrađa. Vjenčani 20.11.1882.

Čuvalo Nikola kum na vjenčanju Ivanu Kozini iz Vitaljine i Kati Kravić, vjenčani 26.11.1889.

Nikola Čuvalo kum na vjenčanju 25.11.1902. Ivanu Biliću, sinu Ivana Bilića i Mande Perić iz Vašarovića. Ivan oženio Maru Matijašević, kćer Ivana i Matije Lauc.

Čuvalo Nikola  kum Marijanu, sinu Mate Ereša i Mande Solin 05.12.1908.

 

8.  ČUVALO, LUKA-Luksan  rođen 14.11.1896., sin Nikole Čuvalo i Ruže Kovač. Oženio  Katu Zovak ili Mara, iz Proboja. Vjenčani 05.08.1924, kumovi Jure i Tadija  Čuvalo. Rodili:

-Anica, rođena 31.10.1925., kuma Kata Zovak. Umrla 29.04.1932., stara 6 g.

-Nikola rođen 08.09.1928., kum Grgo Ševo. Nikola oženio Margitu Horvat 1954. Umro 1991. u Subotici.

-Frano, rođen 14.11.1931., kum Ivan Čuvalo. Frano oženio Milicu Vukšić  1956. iz Otoka. Vjenčani 11.02.1956. u Bajmoku. Ima sina Zorana, živi u Zagrebu.

-Anica, rođena 15.04.1935., kuma Ruža Medić. Udala se za Luku Vidakovića. Vjenčani 14.11.1957.

-Zorka, rođena 19.06.1938., kuma Anđa Ereš iz Radišića. Udala se za Ferenca Vedasi iz Pačina. Vjenčani 23.05.1959.

-Drago, rođen 04.01.1942., kum Martin Bandur. Umro 05.03.1944., star  2 g.

9. ČUVALO, NIKOLA  rođen  08.09.1928. Kum Grgo Ševo.

Nikola sin je Luke-Luksana Čuvalo i Kate Zovak. Oženio Margitu Horvat iz Subotice vjenčani 18.08.1954. u Đurđinu. Imaju djecu, koja  žive na Paliću kod Subotice. Nikola mi je u razgovoru telefonom 17.11.2009.

rekao da ima strica Zorana, koji živi u Zagrebu.( Pretpostavljam da je Nikola  sa kojim sam razgovarao  Franin sin.).

Nikola umro u Subotici 30.12.1991.

10. ČUVALO, FRANO  rođ. 14.11.1931.,  sin Luke Čuvalo i Mare Zovak,  oženio Milicu Vukšić iz Otoka. Vjenčani 11.02.1956. u Bajmoku. Rodili:

-Zoran rođ…? Navodno živi u Zagrebu. O njemu i njegovoj obitelji nema   drugih podataka.

Komentari isključeni za

Filed under postovi

11. ČUVALO, JURE-Juka, rođen 19.11.1919. u Proboju, sin Nikole Čuvalo i Ruže  Kozina. Oženio Ivu Tolj iz Vitine, kumovi Jure i Stojan  Čuvalo. Rodili:

-Katu, rođena 02.10.1921., kuma Stana Babić udata Čuvalo. Kata se udala za Jagu Bandura iz Proboja. Vjenčani.24.02.1941., kumovi Cvitan Ganić i Pero Bandur.

-Ivan, rođen… ?, poginuo u Istočnoj Bosni, kao pripadnik ustaške vojnice, u  borbama protiv četnika. Drugih podataka nema.

-Vid, rođen 30.06.1924. Kum Božo Lasić iz Uzarića. Drugih podataka nema.

-Ante, rođen 03.04.1927., kum Mate Čuvalo. Ante oženio Zoru Bezer 1950.  Umro u Proboju 03.01.2007.

-Ljubo, rođen 18.01.1931., kum Toma Primorac iz Radišića. Umro 15.02.1931.   star 15 dana.

-Mila, rođena 31.08.1932. Kuma Cvita Zovak. Umrla u Proboju 21.06.1985.

Njezin sin Miljenko istaknuo se kao vojnik HVO-a. Uživao izuzetno povjerenje suboraca i zapovjednika. Bio je pravi hrvatski vojnik. Prvi je   išao a zadnji se povlačio. Štitio slabije i manje vične ponašanju u teškim situacijama. Nije bio jedini takav uzor vojnik u Čuvala, za  oslobodilačkog Domovinskog rata. O njima uz njihova imena.

12. ČUVALO, ANTE, rođen 03.04.1927., sin Jure  Čuvalo i Ive Tolj, oženio Zoru Bezer,  iz Teskere, vjenčani 16.11.1950. Imaju djecu. Živjeli u Proboju.

13. ČUVALO, GRGO-Liso, rođen 12.03.1859., kršten 28.031859. iz Proboja, sin Petra  Čuvalo i Cvite Vukojević, kum Ante Barbarić iz Šiljevišta. Oženio Matiju Dedić,  (ili Milka, prema knjizi rođenih Vitina) iz Lisica, kćer Marka  Dedića i Mande Bebek. Vjenčani 12.11.1884. Rodili su:

-Ivan, rođen oko 1883. Umro, 25.07.1906., star 23 godine. Drugih podataka  nema.

-Nikola, rođen 1890. Umro 17.01.1911., star 21 godinu. Drugih podataka  nema.

-Anica, rođena 17.11.1895. Udala se za Jozu Čotića,  rođenog 04.01.1886.,  Lisice, kćer Ivana Čotića  i Mare Andačić. Vjenčani 17.11.1920., Humac.

-Kata, rođena 11.02.1900. Kata Čuvalo,  (moguće)  rodila Evu 08.08.1927.,  kuma Iva Bandur. Eva se udala za Jana Mikoša, iz Iloka. Vjenčani 10.02.1952.  Razvela se od Jana 22.02.1965.

-Ruža, rođena 11.02.1900. (Kata i Ruža vode se kao djeca Grge i Milke, a  Anica dijete Grge i Matije Dedić).

-Iva, rođ…?, udala se za Petra Miličevića iz Radišića., kumovi, Ivan Vrcan i Križa Miličević. Iva Čuvalo, žena Petra Miličevića, rodila Milicu 18.07.1914., kuma Anica Miličević.

Iva žena Petra Miličevića, rodila Anicu 18.07.1914., kuma Anica  Miličević. Iva rodila Milicu 30.05.1915., kuma Anica Čuvalo.

Ovdje bi trebao biti i:

-Jozo,  rođen 02.03.1902. Oženio Anicu Zlopaša 1924. Vidio ga u Australiji  Mate Čuvalo Filipov poslije Drugog Svjetskog rata.

Matija žena Grgina umrla 21.12.1928.

Grgo sin Petra i Cvite nadimka Liso, prodao imanje Stanku Zovku i odselio u Vojvodinu 1922. ili 1923.

14. ČUVALO, JOZO rođen 1902., sin Grge-Lise i Matije Dedić, oženio Anicu Zlopaša, rođena 10.09.1905. iz Radišića, kćer Pavla Zlopaše i Kate Lavrić,  kumovi  Frano i Stipe Čuvalo. Vjenčani 19.08.1924. Mate Čuvalo Filipov vidio

ga u Australiji nakon Drugog Svjetskog  rata. Rodili: …?

15. ČUVALO, BLAŽ rođen 27.01.1862., sin Petra Čuvalo rođen 1830. i Jele (Cvite)  Vukojević iz Proboja. Oženio Ružu Boras kćer  Mate i Bojke Boras, vjenčani 15.11.1892., svjedoci Mijo Mišetić  iz Grabovnika i Mato Čuvalo iz Proboja. Rodili: …?

16. ČUVALO, MATE rođen 22.09.1870., sin Petra Čuvalo i Cvite Vukojević, Jukin brat.

Ženi  Maru Ereš iz Proboja, kćer Mate Ereša i Ruže Barbarić. Vjenčani 24.01.1899.,  Kumovi Ivan Gadže iz Grabovnika i Grgo Čuvalo iz Proboja.Rodili su:

-Vilka (Filka), rođena  01.02.1900., umrla 04.02.1929., stara 25 godina.

-Frano, rođen 31.01.1903. Umro 17.11.1923., star 20 godina. Drugih podataka  nema.

-Anica, rođena  29.07.1906., umrla 27.10.1917., stara 10 godina.

-Janja, rođena 19.12.1909., kuma Mara Čuvalo. Udala se za Matu Roso, rođenog 19.06.1906. iz Vašarovića, vjenčani. 18.01.1932., kumovi Jure Grgić iz Proboja i Ivan  Roso iz Vašarovića.

-Iva, rođena  27.08.1912., kuma Anica Zovak. Udala se za Blagu Majića iz Ljubuškog. Vjenčani 15.02.1938., kumovi Boško Lavrić iz Radišića i  Jure Majić iz Ljubuškog. Umrla 29.06.2006. na Humcu.

Čuvalo, Mate sin Petra i Cvite Vukojević, ubijen 06.12.1918., star 43 godine  u  uličnim nemirima, nakon propasti Habsburškog carstva. Pripadnik Kraljevske garde.

Mara Čuvalo rođ. Ereš, žena Mate Čuvalo, umrla 30.12.1928., stara 55 godina.

17. ČUVALO, BLAŽ, sin Filipa i Tomice Luburić, rođen 25.01.1836., kršten 08.02.1836.,  Radišići, kum Andro Čuvalo.  Oženio Katu Gavran  iz Proboja, kćer Ivana Gavrana i Marte Grgić. Vjenčani 01.11.1860.,

kumovi, Pero Pavlović i Mate Rašić. (Mat. vjenčanih 1860.,piše ”Matija Grgić”). Blaž i Kata rodili su:

-Luca, rođena 17.11.1861., krštena 24.11.1861., kuma Jaka Medić.

-Andja  rođena 13.09.1863., krštena 20.09.1863., kuma Jela Alilović iz Radišića.

-Luka  rođen 29.07.1865., kršten 30.07.1865., kum Jozo Luburić iz Radišića. Luka umro  05.09.1938., star 73 godine. Otac Stojana, Tadije, Stipana, Ante, Jure.

-Ivan, (Ivko)  rođen 22.10.1867., kršten 27.10.1867., kum Jure Tole iz  Grabovnika. Oženio Anicu Nuić 1891. Umro 26.01.1943., star 76 godina.

-Ivka, rođenu 1867. Vjerojatno Ivkina blizanka. Ivka se udala za Franu  Hercega iz Vitine i  rodila Ivu., kumovi  Mirko Boras i Gabro Herceg. Nema datuma. Umrla 1943., stara 76 godina.

-Filip  rođen  03.04.1870., kršten 10.04.1870., kum Mijo Galiot iz Proboja.

Blaž bio kum Jozi, sinu Marka Dedića i Mande Bebek 02.08.1855.

Blaž sin Filipa i Tomice Luburić, umro 1871., star 35 g.

Kata udovica rodila Filipa 1874. sa Stojanom-Beg Čuvalom

Kata Gavran žena Blaža Čuvalo, umrla 23.04.1908., stara 60 godina.

18. ČUVALO, LUKA rođen 29.07.1865., kršten 30.07.1865. iz Proboja, kum Jozo  Luburić iz Radišića, sin Blaža Čuvalo i Kate Gavran. Oženio   Anđu (Anđelinu) Nuić, kćer Ivana Nuića i Mare Barbarić, rođ.?  vj.,22.11.1887.  Svjedoci, Ivan Krivić iz Poljica i Ivan Čuvalo. Rodili su:

-Blaž, rođen 23.02.1889., umro 28.02.1889., star 5 dana.

-Anica, rođena 25.01.1890., preminula 09.02.1890., stara 15 dana. (na drugom  mjestu piše ”1889”.),  d. (d, vjerojatno znači dojenče).

-Jure, rođen 31.08.1896., oženio Stanu Babić 1918. Poginuo  06.12.1932. u  rudniku u Kanadi.

-Stojan, rođen 21.08.1899.,  oženio 1922. Anu Babić.

-Tadija, rođen 1900., oženio Janju Kordić 1921.

-Stipe, rođen 03.09.1903. Stipe oženio Katu Kordić 1926. Živio i umro u Kanadi. Otac boksača Jure.

-Ante, rođen 01.07.1906., kum GrgoTolić. Živio i umro u Kanadi. Oženjen. Nema djece.

Čuvalo, Luka kum, Jozi sinu Tome Ereša i Ive Dropuljić, 10.03.1887.

Čuvalo Luka svjedok  na vjenčanju 05.02.1889., Juri  sinu Ivana i Mare  Barbarić.  Jure ženi Anđu Penava  kćer Mate i Luce Tolić.

Luka umro  05.09.1938., star 73 godine.

Anđa Čuvalo, rođena Barbarić, žena Lukina, umrla 26.02.1942., stara 74 godine.

19. ČUVALO, JURE rođen 31.08.1896. iz Proboja, sin Luke Čuvalo i Anđe Nuić, kćeri  Ivana Nuića i Mare Barbarić, vjenčani 22.11.1887. Svjedoci Ivan Krivić iz Poljica i Ivan Čuvalo. Jure poginuo u rudniku 06.12.1932., u Kanadi, star 36  godina. Jure oženio Stanu Babić iz Vitine. Vjenčani 17.09.1918., kumovi, Frano i Andrija Čuvalo.

Rodili su:

-Frano, rođen 14.09.1914. ili 1919., kum Anto Kovač. Pripadnik ustaške  vojnice. Poginuo 1944.  kod Konjica u borbama protiv partizana. Drugih podataka nema.

-Mila, rođena 15.01.1921., kuma Anka Mišetić. Mila se udala za Eugena Tomića iz Radišića, rođen 01.05.1915. Vjenčani  24.08.1938. Kumovi Mate Mišetić iz Grabovnika i Stanko Tomić iz Radišića. Mila Čuvalo,                                žena  Eugena Tomića, rodila:  Zoru 03.11.1938., Dragu 16.02.1940.,  kum Frano Čuvalo. Rodila Juru 21.03.1942., Antu 02.06.1943.

Mila kuma Ivi Tomić, kćeri Marijana Tomića i Jake Kraljević   04.04.1935.

-Zora, rođena 06.09.1922., kuma Janja Čuvalo. Zora se udala za Vinka  Šimovića iz Proboja. Vjenčani 16.02.1942., kumovi Ivan Šimović i Vinko Bebić, oba iz Proboja. Zora umrla 08.11.1970.

-Krešimir, Krešo,( Babićušin), rođen 18.01.1924., kum Marijan Grbavac. Krešimir oženio, Veselku Kraljević 1949. Umro u Proboju 01.12.2006.

-Nikola, rođen 26.11.1925. oženio Nevenku Boras 1947. Umro 23.07.1984. u Mostaru.

20. ČUVALO, KREŠIMIR (Krešo Babićušin), rođen 18.01.1924., kum Marijan Primorac.  Sin Jure Čuvalo i Stane Babić. Oženio Veselku Kraljević (Zela). Vjenčani 24.11.1949. Nisu imali djece. Žive u Proboju.

Krešo umro u Proboju 01.12.2006.

Komentari isključeni za

Filed under postovi

21. ČUVALO, NIKOLA, (Nikić) rođen 26.11.1925., sin Jure Čuvalo i Stane Babić.

Oženio Nevenku Boras 1947. Žive u Proboju. Umro 23.07.1984. Ima djecu, od kojih   Zvonka, poginulog  bojovnika  Domovinskog rata.

22. ČUVALO, STOJAN  (Stojan, Ivan-Ivko i Tadija su braća.) rođen 21.08.1899., sin  Luke Čuvalo i Anđe Nuić, oženio,

Anicu Babić, vjenčani 26.06.1922., kumovi Frano Herceg i Ilija Čuvalo, rodili su:

-Ljubicu, rođena 03.04.1923., kuma Ruža Tuše. Ljubica se udala za Anđelka  Markotića iz Grabovnika, vjenčani 30.01.1940., kumovi Jure Jelavić iz  Veljaka i Ilija Mišetić iz Grabovnika.

-Iva, rođena 12.09.1924., kuma Milica Pehar iz Vitine. Iva se udala za Vlatka Čuvalo 1946. Umrla u Proboju 25.01.2004.

-Zvonko, rođen 09.12.1926., kum Ante Čuvalo. Zvonko se oženio Ljubom  Babić iz Zavidovića, vjenčani 05.06.1971. u Vitini. Živio u Zenici.  Umro 15.11.1974. u Titogradu.

-Vera, rođena. 15.11.1930., kuma Iva Mišetić iz Grabovnika. Vera umrla u  Proboju 09.08.1951. od TBC pluća.

-Ljuban, rođen ? oženio Ljiljanku (Ljilju) kćer Vice Čuvalo i Mare Luburić.

-Branko, rođen 23.02.1933. Oženio Maru Boto 1958.

-Kata, rođena 22.01.1935., kuma Anica Vrcan iz Radišića. Udala se za Dominika Borasa iz Vitine. Vjenčni 23.04.1960.

-Stipan, rođen 21.07.1937., kum Kajetan Famres. Oženio Anu Knežević 1964.  Živi u Zenici.

-Jure, rođen 25.06.1939., kum Eugen Tomić iz Radišića. Oženio Katalinu Varga 1967. Živi u Kanadi

-Filip, rođen 02.02.1941., kum Filip Markotić.  Živi u Kanadi.

23. ČUVALO, ZVONKO, rođen  09.12.1926., sin Stojana Čuvalo i Anice Babić, oženio  Ljubu Babić iz Zavidovića, vjenčani 05.06.1971. u Vitini. Živio u Zenici. Umro u Titogradu, (Podgorici). 15.11.1974.

24. ČUVALO, BRANKO, rođen 23.02.1933., sin Stojana Čuvalo i Anice Babić, oženio Maru Boto iz Mostarskih Vrata. Vjenčani 25.01.1958. u Ljubuškom. Imaju djecu. Žive u Proboju.

25. ČUVALO, LJUBAN rođen 193…?, sin Stojana Čuvalo i Anice Babić. Oženio Ljiljanku (Ljilju), kćer Vice Čuvalo iz Proboja i Mare Luburić iz Radišića. Žive u  Torontu, Kanada. Imaju djecu.

26. ČUVALO, STIPAN,  rođen 21.07.1937., sin Stojana Čuvalo i Anice Babič.  Oženio  Anu Knežević iz Zalužana. Vjenčani 14.11.1964. u Zalužanima. Živio u Zenici.  Umro u Mostaru 05.10.2005.

27. ČUVALO, JURE, rođen 25.06.1939., sin Stojana Čuvalo i Anice Babić. Oženio Katalinu Varga iz Bačke Palanke. Vjenčani 27.01.1967. u Neuhausenu. Živi u Kanadi. Imaju  djecu.

28. ČUVALO, FILIP rođen 02.02.1941., kum Filip Markotić. Sin Stojana Čuvalo i Anice  Babić. Oženjen. Sa obitelji živi u Kanadi. Imaju djecu.

29. ČUVALO, TADIJA  iz Proboja, rođen 1900., sin Luke Čuvalo i Anđe Nuić, oženio  Janju Kordić, iz Grljevića, vjenčani 09.02.1921., kumovi Frano Herceg i Ilija  Čuvalo. Rodili su:

-Dragutina, Drago, rođen 04.12.1921., kum Stojan Čuvalo. Domobran,  kasnije pripadnik ustaške vojnice. Neoženjen. Nestao na Križnom  putu 1945. Zadnji put viđen u zarobljeničkoj koloni u Mariboru.

-Slavka, rođena 20.04.1924., kuma Iva Čuvalo. Slavka se udala za Antu Bilića, vjenčani 22.01.1948.

-Ruža, rođena 08.11.1926., kuma Mara Nuić. Ruža se udala za Antu Tolića iz Proboja, vjenčani 22.01.1955. Ruža umrla u Proboju 16.06.1991.

-Sofija, rođena 09.03.1931., kuma Šima Martinac.

-Srećko, rođen 20.04.1934., kum Toma Zovak. Oženio Anicu Jurković 1966.  Rastavljen.

-Ivan, rođen 27.06.1937., kum Ivan Boras. Umro 09.02.1943.

-Kata, rođena  01.07.1942., kuma Mila Čuvalo. Udala se za Mladena Primorca iz Radišića, rođen 05.02.1943., sin Tadije Primorca i Stojke Madžar. Vjenčani  23.11.1966.

-Luka, rođen 21.07.1940., kum Nikola Majić. Umro 27.08.1941., star 11  godina.

-Krešo, rođen 22.01.1946., kum Krešo Čuvalo. Oženio Nadu Boras 1975.

30. ČUVALO, SREĆKO, rođen 20.04.1934., sin Tadije Čuvalo i Janje Kordić, oženio  Anicu Jurković iz Zvirića. Vjenčani 18.05.1966. u Ljubuškom. Razveden.

Komentari isključeni za

Filed under postovi

31. ČUVALO, KREŠO, rođen  22.01.1946., sin Tadije Čuvalo i Janje Kordić, ženi  Nadu Boras iz Otoka. Vjenčani 24.01.1975. u Vitini. Živi u Proboju. Ima djecu.

32. ČUVALO, STIPE   rođen 03.09.1903., sin Luke Čuvalo i Anđe Nuić, oženio  Katu Kordić,  01.02.1926. Rodili su:

-Jure, boksač, prvak Kanade u teškoj kategoriji. Više u Znameniti Čuvali.

33. ČUVALO, JURE rođ. 1937., sin Stipe i Kate Kordić. Rodio se i živi u Kanadi, boksač  teške kategorije, svjetskog značaja i ugleda. Oženio Lynn, porijeklom iz  Irske. Rodili su:

-4 sina i jednu kćer. Žive u Kanadi.

34. ČUVALO, DRAGO rođen 14.02.1926., sin Ilije Čuvalo i  Dragice Bulić, oženio Maru Skoko, vjenčani 15.01.1953. u Vitini. Imaju djecu. Žive u Proboju. Drago  umro u Proboju 14.04.2007.

35. ČUVALO, JOZO, rođen 11.10.1938., sin Ilije Čuvalo i Dragice Bulić, oženio Dragu Pavlović iz Vitine.Vjenčani 21.12.1965. u Vitini. Živi u Proboju.Imaju  djecu.

36. ČUVALO, FILIP rođen 03.04.1870., kršten10.04.1870., kum Mijo Galiot iz Proboja.

Sin Blaža Čuvalo i Kate Gavran. Oženjen… ? Djeca… ?

37. ČUVALO, NIKOLA rođen 07.12.1811.,  kršten 19.01.1812., kum Jure Jurković.

Nikola je sin Ante Čuvalo i Pere Vučić (Vukšić). (Nikola je 4-ti sin Ante  rođenog 1775.). Ante  preminuo 07.12.1861.(Knjiga umrlih piše, ”Nikola  preminuo u Proboju 15.12.1862.”).

Nikola oženio  Matiju Miljko, vjenčani 1833., kćer Ivana Martinovića iz Grabovnika i Anđe Vučić, kumovi Jure Bubalo i Jakov Vučić. Matija Miljko žena Nikolina,

udovica, udala se, nakon Nikoline smrti 1861.,ili 1862. za udovca Andriju,   rođenog 1810. O ovom Andriji drugih podataka nema. Vidi broj 182.   ovog Rodoslovlja.

Matija umrla 11.12.1887.

Nikola i Matija rodili su:

-Stojan (Stanko), rođen 26.09.1836., kršten 29.09.1836., kum Nikola Ivaćevilo.  Stojan je oženio Cvitu Boras 22.11.1859.  Rodili: Anicu, Jaku i Nikolu.   Stojan  se po drugi put oženio, udovac, sa Šimom Herceg 1878.

-Andja  rođena 12.11.1840., krštena 17.11.1840., kuma  Birđa Ereš.

-Jurka rođena 01.05.1842., krštena 08.05.1842., kuma Kata Čuvalo. Jurka se  udala za Miju Karduma, sin Jure i Božice Tomas, Grabovnik. Vjenčani  07.02.1862. Svjedoci Marko Jurič i Stipan Tomas.

Čuvalo, Jurka iz Proboja  kuma Kati kćeri Bariše Tica i Pere Zuvko,  rođena 19.12.1860., krštena  20.12.1860.

Čuvalo, Jurka žena Mije Kardum, Grabovnik, rodila Anicu ( Ana )  30.10.1862., kuma Matija Markotić iz Grabovnika.

Čuvalo, Jurka  žena Mije Kardum rodila trojke, Nikolu, Filipa i Miju  30.10.1862.

Čuvalo, Jurka žena Mije Kardum rodila: Nikolu, Filipa, Miju.   Rođeni  09.12.1864., kr. 10.12.1864. Kum Ante Mišetić iz Grabovnika. Mijo Kardum sin Jurke i Mije, ženi Ivu Lauc, kćer Joze Lauc i Ruže   Zelić. Vjenčani 26.12.1883., svjedoci Jozo Mišetić i Tomo Vukšić.

Čuvalo, Jurka iz Proboja  kuma Ani kćeri Ivana Tomaševića i Mande   Musa iz Šiljevišta, rođena 08.01.1870.,  krštena 14.01.1870.

Čuvalo, Jurka iz Proboja kuma Ivi kćeri Joze Praljak i Janje Lesko iz Blatnice, rođena 24.05.1870.,  krštena 25.05.1870.

Čuvalo, Jurka iz Proboja, kuma Ani kćeri Jure Tolušić i Boške Boras iz  Otoka, Rođena 23.03.1874.,  krštena 24.03.1874.

Čuvalo, Jurka iz Proboja žena Mije Kardum,  rodila kćer Bošku 16.10.1875., krštena 20.10.1875., kuma Cvita Boras iz Vitine.

Čuvalo, Jurka iz Proboja kuma Ivi kćeri Ante Vištica i Matije  Tomas, Grabovnik. Rođena 05.01.1875., krštena 02.02.1875.

Čuvalo, Jurka kuma Vidi kćeri Ivana Mišetića  i Kate Boras iz Vitine,  rođena 17.10. 1870., krštena 23.10.1874.

Čuvalo, Jurka iz Veljaka, kuma Kati kćeri Vice Vukojevića i Stane Džaić, Šipovača., rođena 02.12.1870., krštena 04.12.1870.

Čuvalo, Jurka iz Proboja kuma Ani, kćeri Tome Vukšić i Ive Mišetić.  Grabovnik.  Rođena 04.02.1878., krštena 05.02.1878.

Čuvalo Jurka iz Vitine, kuma Šimi, kćeri Joze Mišetića i Kate Sušac iz  Brotnja, rođena 09.03.1872., krštena 10.03.1872.

Čuvalo, Jurka iz Proboja kuma blizankama, kćerima Ivana Tomasa iz  Grabovnika i Matije Maić iz Vitine, rođenih 31.12.1876., krštenih  31.12.1876. Nema  imena blizankama, jer je list Matice, na tom mjestu                             oštećen.

Jurka žena Mije Karduma, udaje kćer Anicu za Marka Vukšića, sina  Mate Vukšića i pokojne Pere Zelić iz Grabovnika. Vjenčani 6.11.1883.,  svjedoci Ivan Čuvalo i Mate Paradžik iz Humca.

-Mara, rođena 24.08.1845., krštena 25.08.1845., kuma Kata Petrušić. (Mara,  Anđa, Klara, trojke)

Mara Čuvalo, kćer Nikole Čuvalo i Matije Martinović, Grabovnik, udaje se za Juru Mišetića, (Knjiga  vjenčanih 1868., piše Andrija),  sina Jure Mišetić i Ruže Markotić, Grabovnik. Vjenčani 23.11.1868.,                            svjedoci Mate Čuvalo i Cvitan Mišetić.

Mara Čuvalo žena Jure Mišetić iz Grabovnika rodila Nikolu  24.10.1869., kršten 25.10.1869.

Mara Čuvalo kuma Kati, kćeri Ante Vukšić i Kate Tolušić iz  Grabovnika rođenoj 26.11.1872.

Mara Čuvalo žena Jure Mišetić rodila Ivu 07.07.1873., krštena  13.07.1873., kuma Kata Bebek iz Vitine.

Mara Čuvalo iz Proboja, kuma Ivi kćeri Pere Bandur i Kate Bebek, rođene 19.09.1847., krštena 20.09.1874.

Mara kuma Kati kćer Mate Čuvalo i Mare Lozo, rođena 3.3.1875.,  krštena 11.3.1875.

Mara rodila Ivu 31.12.1876., krštena 31.12.1876., kuma Ana Vištica.

Mara Čuvalo iz Proboja kuma Kati, kćeri Anđela Zovak i Mare Tomas  iz Grabovnika, rođenoj 21.01.1877., krštena 31.01.1877.

Mara Čuvalo iz Proboja, žena Mate Tolić, rodila Grgu 24.01.1878.,  kršten 05.02.1878., kum Franjo Boras iz Proboja.

Mara Čuvalo, žena Jure Mišetića, ženi sin Nikolu 24.11.1891. Anom  Bebek, kćeri Mate i Anđe Vištica, svjedoci Tomo Vukšić i Jozo  Mišetić.

Mara Čuvalo žena Jure Mišetića iz Grabovnika, ženi sina Matu Ivom Majić, kćeri Jure Majić i Mande Bebek. Vjenčani 05.09.1905., svjedoci  Jure Gadže i Ivan Mišetić.

-Anđa rođena 24.08.1845., umrla 11.10.1845.,  stara 3 mjeseca.

-Klara, rođena 24.08.1845., krštena 25.08.1845., umrla 11.10.1845., stara 3 mjeseca.

-Cvita, rođena 18.03.1849.,  krštena 18.04.1849., kuma Boška Vištica i Boška Bevanda.

-Filip, rođen 03.07.1853., kršten 04.07.1853., umro 06.11.1926., star 75  godina.

-Jozo, rođen 07.03.1858., kršten 18.03.1858., kum Ante Lozo., Proboj

Čuvalo, Nikola  kum Gabru, sinu Ilije Luburić i Kate Dedić, Radišići, rođen 08.03.1835., kršten  14.03.1835.

Čuvalo, Nikola kum Peri sinu Joze Buljan i Mande Glumac, rođen 24.06.1837.

Čuvalo Nikola kum Peri sinu Luke Perić i Kate Macan, rođen 06.04.1838., kršten  01.06.1838.

Čuvalo Nikola kum Mati sinu Mate Kvesić i Luce Bebek, 10.09.1843.

Čuvalo Nikola kum Stanku sinu Mate Kvesić i Luce Bebek, 10.09.1843., kršten 15.09.1843., Vitina.

Čuvalo, Nikola  kum Franji sinu Jure Gadže i Kate Bandur(ević) 10.02.1845.,   Grabovnik.

 

38.  ČUVALO, STOJAN-Stanko zvani Beg, (upisan i kao Šimun, Matica rođenih  1861., broj 93.), rođen 26.09.1836., kršten.29.09.1836., kum Nikola  Ivaćevilo. Sin je Nikole Čuvalo i Matije Miljko. Oženio,   Cvitu Boras, kćer Ivana Borasa i Božice Grbavac iz Vitine. Kumovi Pero Pavlović  i Mate Gašpar. (Matica rođenih 1873., piše Jela), Vitina. Vjenčani  22.11.1859.

Cvita umrla u Proboju 30.04.1887. (na drugom mjestu piše, 1877. u Vitini).

Cvita i Stanko rodili su:

-Anica, rođena 13.02.1861., krštena 16.02.1861. Kuma Luca Medić iz  Radišića. Anica se udala za Ivana Zovka, sina Tome Zovka i Ive  Gavran iz Proboja. Vjenčani 28.11.1882. Svjedoci Cvitan Čuvalo i Mate

Gavran iz Proboja.

-Jaka, (u Matici piše, otac Stipan, a u Matici za 1865. piše Stanko), rođen  23.07.1865., krštena 24.07.1865., kuma Matija Zovko iz Proboja. Udala  se za Juru Mišetić-Tomasa, sina Joze Mišetića i Ruže Nosić iz                                        Grabovnika. (Knjiga vjenčanih 1883., piše, Mišetić=Tomić, primjer   nastanka prezimena). Vjenčani 29.11.1883. Svjedoci Franjo Mišetić i  Ante Markotić. Jaka umrla 14.10.1887., stara 22 godine.

-Nikola, Niko, rođen 02.01.1873., kršten 05.01.1873., kum Filip Babić iz  Vitine. Nikola umro 02.04.1942., star 69 godina.

-Filip rođen 05.02.1874., kršten 08.02.1874., kum Mate Gavran iz Proboja.

(Pod brojem 813. Proboj, piše,  ja fra Mijo Rozić krstio sam Filipa,  rođenog 05.02.1874. nezakonitog sina, valjda Stanka Čuvalo i Kate  Gavran, kum Mate Gavran iz Proboja). O ovom Filipu nema drugih                                 podataka.

Čuvalo Stanko kum Nikoli sinu Ante Lozo i Luce Tolj iz Vitine, rođen 03.02.1860.,   kršten 05.02.1860.

Čuvalo Stanko iz Proboja , kum Andru sinu Pere Rakića i Ive Tolj iz Veljaka, rođen  25.02.1873.,  kršten 04.03.1873., Orahovlje.

Stojan Čuvalo, kum Marku, sinu Ilije Primorca i Ane Petrušić iz Proboja. Rođen 25.04.1851.,  kršten 27.04.1851.

Stojan Čuvalo kum Blažu, sinu Ivana Gavrana i Ive Boras. Blaž  rođen 01.12.1858., kršten 04.12.1858. Kum Stipan Čuvalo iz Proboja.

Čuvalo, Stanko iz Proboja, kum Miji, sinu Joze Mišetića i Šime  Matijašević iz Vašarovića, rođen 24.09.1862., kršten 05.10.1862., Grabovnik.

Čuvalo, Stanko iz Proboja,  kum Juri sinu Luke Vučića i Luce Tomić  iz Radišića. Rođen 15.04.1863., kršten 19.04.1863. u Proboju.

Čuvalo, Stanko iz Proboja kum Blažu, sinu Križana Grgića i Luce  Medić iz Radišića, rođen 20.101863., kršten 25.10.1863., Proboj.

Čuvalo, Stanko kum, Andru sinu Pere Rakića i Ive Tolj, iz Veljaka.

Čuvalo, Stanko kum Bariši Luburić, 02.05.1857.

Čuvalo, Stanko svjedok na vjenčanju Andriji Andačić iz Radišića i Cvite  Džajo.Vjenčani 28.11.1876.

Čuvalo, Stanko svjedok na vjenčanju 28.11.1882. Franji Markotiću, sinu Filipa i Kate     Boras iz Vitine i Ani Lauc kćeri Mije i Pere Barbir iz Lisica.

 

ČUVALO, STOJAN-Stanko-Beg, (Ćukušići, jer neki Hercezi u Klobuku imaju  nadimak Ćuk)  rođen 26.09.1836., sin Nikole Čuvalo i Matije Miljko,  udovac, oženio,

Šimu Herceg, kćer Joze Hercega (Ćuković) i Jake Grizelj. Vjenčani 26.11.1878.,   kumovi Ante i Mate Čuvalo.

Stojan i Šima rodili su:

-Antu, rođen 16.03.1881., oženio Matiju Tica 1903. U Ameriku stigao  17.04.1907., star 25 godina. Dočekao ga Mate Čuvalo, sin Stanka i Jake  Markotić. Ante se ženio dva puta?

-Matija, rođena oko 1890., udala se za Luku Ereša iz Radišića, kumovi Ivan Boras i Cvitan Ereš. Matija Čuvalo žena Luke Ereša,  rodila Franu   23.11.(ili 25) 1911., kum Frano Luburić. Franjo se oženio Slavkom

Alilović iz Radišića, rođena 05.04.1911., vjenčani 19.04.1938., Humac.

Matija  rodila Antu 10.09.1914.

-Anica, rođena ? udala se za Franu Bandura iz Proboja, kumovi Blaž  Bandur i Frano Gavran.

-Frano, rođen…?, oženio Anicu Tolušić 1912. Otac profesora Ante. (Ante Vranjin). Ovaj Frano je doplovio u Ameriku 17.04.1907., star 18   godina, neoženjen

Šima žena Stankova umrla 12.01.1927., stara 70 godina.

 

39. ČUVALO, NIKOLA-Niko,  iz Proboja,  rođen 02.01.1873., sin Stojana, (Iće, Stanka)  Čuvalo i Cvite  Boras (Ćukušići), oženio

Katu Nuić, (na drugom mjestu piše Kata Anić) iz Proboja, kćer Joze Nuića i Ilke   Kvesić. Vjenčani 26.11.1895. u Proboju. Kumovi Filip Kardum iz   Grabovnika i Jure Alilović iz Radišića, rodili su:

-Anicu, rođena ? Anica  se udala za Stipana Grbavca  rođenog 19.10.1908., sin  Jure Grbavca  iz Hardomilja i Ive Čuvalo.

-Ivan, rođen 05.03.1901., umro  07.03.1901., star 2 dana.

-Stojan, rođen 29.03.1902. Oženio Ružu Pavičić 1923.

-Tomo, rođen 1902. Umro 27.05.1904., star 2 godine.

-Stana, rođena 01.11.1905. Stana se udala za Franu Majića, vjenčani  25.11.1924. Kumovi Tomo Bebek i Ferdo Majić, oba iz Vitine.

-Ivan, rođen 16.09.1908. Oženio Janju Grbavac 1933. Umro 27.12.1960. u  Proboju.

-Anica, rođena 14.02.1912. Kuma Janja Bandur. Anica umrla u Hardomilju  22.12.1982.

-Sara, rođena 14.02.1912., kuma Luca Nuić. Sara umrla 10.05.1912., stara 3  mjeseca.

-Pavao, rođen 27.06.1914., kum Mate Tolić

-Pero, rođen 1914., umro 24.07.1944., star 30 godina.

-Janja, rođena… ?, udala se za Pavu Mišetića iz Grabovnika., kumovi Ilija i  Stipan  Mišetić.

Čuvalo, Nikola sin Stanka i Cvite, Katin muž umro 02.04.1942.

 

  1. ČUVALO, STOJAN rođen 1902., sin Nikole Čuvalo i Kate Nuić, oženio

Ružu Pavičić, iz Lisica, stara 20 godina, kćer Blaža Pavičić i Mande Šiljeg.

Vjenčani 20.11.1923., Humac. Svjedok  Stjepan Čuvalo. Rodili su:

-Draga, rođena 19.02.1925., kum Franjo Majić iz Vitine.

-Drago, rođen 19.02.1925. (Blizanac sestri Dragi).

-Nikola, rođen 21.10.1927., kum Filip Medić iz Radišića. Nikola oženio   Milu Zovak 1954. Umro u Proboju 14.08.2006.

-Ferdinand, rođen 04.06.1930., kum Ilija Čuvalo. Umro mlad.

-Jagoda, rođena 14.02.1932., kuma Stana Čuvalo. Jagoda se udala za Milana   Bilića iz Lisica. Vjenčani 16.11.1952. u Vitini.

-Anica, rođena 14.09.1936., kuma Mara Grbavac iz Hardomilja. Udala se za Antu Alilovića. Vjenčani 23.05.1959. Umrla u Radišićima 28.05.1996.

-Ante, rođen 08.04.1938., kum Jago Čuvalo. Oženio Anu Vučić 1963.

-Krešimir, rođen 09.12.1939., kum Pavao Čuvalo. Umro 14.12.1939.

– Zora, rođena 14.05.1941., kuma Anica Heceg. Udala se za Zvonka Primorca. Vjenčani 30.01.1965. u Ljubuškom.

– Dragica, rođena 25.10.1943., kuma Dragica Zovak.Udala se za Zvonka  Čuvalo. Vjenčani 29.06.1963. u Vitini.

-Mila, rođena 28.03.1946., kuma Stana Zlopaša iz Radišića.

Stojan Čuvalo kum na vjenčanju 11.02.1930., Juri Pavičiću i Slavki Lisac.

Stojan Čuvalo kum na vjenčanju 1937., Stjepanu Grbavac iz Hardomilja i Luci Boras     iz Proboja, rođena 1906.

Komentari isključeni za

Filed under postovi

41. ČUVALO, DRAGO rođen 19.02.1925., sin Stojana Čuvalo i Ruže Pavičić iz Lisica  oženio Vilu Boto iz Predgrađa, rođena 20.03.1929., kćer Boto, Ivana i Anđe Herceg.  Vjenčani 04.01.1952., kum  Ivan Čuvalo. Imaju djecu. Žive u Proboju.

42. ČUVALO, NIKOLA (Nikola Stojana Pavičušina), rođen 21.10.1927., kum Filip   Medić, sin Stojana Čuvalo i Ruže Pavičić, oženio

Milu Zovak, vjenčani 18.02.1954. Imaju djecu. Nikola umro u Proboju 14.08.2006.

43. ČUVALO, ANTE, (Ante Pavičušin), rođen 08.04.1938., sin Stojana Čuvalo i Ruže  Pavičić, oženio  Anu Vučić iz Proboja. Vjenčani 21.02.1963. u Vitini. Žive u Proboju.

44. ČUVALO, IVAN-Ića  rođen 16.09.1908., sin Nikole Čuvalo i Kate Nuić, oženio  Janju Grbavac, iz Graba, rođena 15.11.1914., vjenčani 07.02.1933. Kumovi Frano  Majić iz Vitine i Toma Boras iz Proboja. Ivan umro 27.12.1960.                            u Proboju.

Rodili su:

-Kata, rođena 09.04.1934., kuma Iva Zovak. Udala se za Blaža Ereša  21.10.1953.

-Stana, rođena 20.05.1937., kuma Iva Majić iz Vitine. Umrla 24.05.1938.

-Ljubica, rođena 16.02.1939., kuma Ljubica Mišetić iz Grabovnika. Umrla  27.7.1939.

-Srećko, rođen 09.07.1942., kum Marko Koroman. Oženio Šimu Bandur 1962.

-Pavao, rođen 30.04.1946., kum Drago Čuvalo. Umro 05.07.1947.

-Drago, rođen  1950., živi u Australiji.

-Pavao, rođen 24.09.1955., oženjen Ljubicom Ereš. Vjenčani 30.12.1976.  Rodili: Ivana 19.12.1977., Lidiju 23.11.1980., Dragu (sin) 02.05.1987.

45. ČUVALO, SREĆKO rođen 09.07.1942., kum Marko Koroman, sin Ivana-Iće Čuvalo i  Janje Grbavac, oženio  Šimu Bandur iz Proboja. Vjenčani 01.02.1962. u Vitini. Žive u Proboju.

46. ČUVALO, DRAGO rođen 1950., sin Ivana-Iće Čuvalo i Janje Grbavac, živi u  Australiji. Oženjen, ima djecu.

47. ČUVALO, PAVAO rođen 24.09.1955. sin Ivana-Iće i Janje Grbavac. Oženio,

Ljubicu Ereš, vjenčani 30.12.1976. Rodili su:

-Ivan, rođen 19.12.1977.

-Lidija, rođena  23.11.1980.

-Drago, rođen 02.05.1987.

48. ČUVALO, ANTE (Ćukušin, nadimak po majci Herceg) rođen 16.03.1881., sin Stojana Čuvalo i Šime Herceg, kćer Joze Hercega i Jake Grizelj. Oženio,

Matiju Tica, rođena 1883., vjenčani 1903., stigao u Ameriku 17.04.1907., star 25  godina. Dočekao ga Mate Čuvalo, sin Stanka Čuvalo i Jake Markotić.

Rodili su:

-Tereza, rođena 24.01.1904.

-Katu, rođena  18.03.1910. (ili 08.04.1910.), kuma Anica Čuvalo. Udala se za  Stanka Primorca  iz Radišića, rođen 17.03.1906. u Radišićima, sin  Lovre Primorca  i Kate Markić, vjenčani  02.06.1935.

Kata rodila   Rudu 13.09.1935., Radoslava 26.08.1937., umro 25.07.1938.

Matiju 01.06.1939.,

Ivu, kćer 05.04.1941.

Kata umrla  22.05.1970. u Radišićima.

-Ivan, (Ivan Antin), rođen 04.04.1906.,  kum Jure Nuić.

-Mara, rođena 08.11.1907., kuma Ruža Gavran. Mara se udala za Marka  Tolića, Vjenčani 28.11.1933. Kumovi Ante Petrušić iz Crvenog Grma i Pavao Tolić iz Proboja. Mara umrla 18.05.1982. u Proboju.

-Milka, rođena 20.02.1912., kuma Rada Mišetić. Milka se udala za Ota Rašića  iz Klobuka 1950. Milka umrla 01.05.2003.

-Iva, rođena 07.04.1913. Udala se za Filipa Koromana iz Radišića. Vjenčani  13.02.1939., kumovi, Anto Spahić i Marko Koroman, oba iz Radišića. Iva žena Filipa Koroman, rodila Zoru 08.04.1940. Zora se udala za                             Ivana  Milobara 26.10.1963. u Vinkovce. Umrla 11.10.1991. u Zagrebu.  Iva rodila Milu 01.05.1942. Mila se udala za Ivana Janković  iz    Ivankova. Vjenčani 05.05.1960.

Iva  rodila Ljubicu 10.01.1945. Ljubica se udala za  Radenka Stanojčić   iz Višegrada. Vjenčani 17.07.1971.

-Mate (Mate Antin, zvani Jajar), rođen 21.04.1915., kum Grgo Tolić. Mate   oženio Cvitu  Zovak, rođena 03.04.1913. Vjenčani 24.02.1936. u Vitini.  Kumovi Stanko Primorac iz Radišića i Ivan Bandur iz Proboja.

-Jure, rođen 20.09.1919., kum Jozo Brkić. Domobran. Nestao 1945. na  Križnom putu. Neoženjen.

-Stipan, rođen 21.02.1923., kum Ivan Ćurlin. Neoženjen. U Spomenici Ljubuškim žrtvama  pogrešno piše, da je Stipe rođen 1906. Točno je  1923. Kao pripadnik ustaške vojnice nestao 1945. Zadnji put viđen u                              Filipovića logoru. Vjerojatno je završio u jamama na Sarajevskom  polju, gdje je završila većina iz ”žice”.

Poznanik iz Sarajeva pokušao ga spasiti, preko poznatog stražara. Kad   je sutradan došao, po dogovoru, rečeno mu je, nije više živ. Prilikom  slučajnog otkapanja jedne takve jame, na Sarajevskom polju, bio sam                           prisutan. Opisano u časopisu Politički zatvorenik dvobroj 12. i 13.   travanj-svibanj 1992.

-Stana, rođena 09.01.1927., kuma Stana Čuvalo. Umrla 04.03.1929., stara 2  godine.

-Milica rođ…?

Matija žena Antina umrla 10.11.1933., stara 50 godina.

ČUVALO, ANTE  udovac oženio,

Anicu Bandur iz Vitine,  rođenu 01.12.1879., kumovi Stanko Primorac iz Radišića  i Jure Matić iz Veljaka. Rodili su: ?

Čuvalo, Ante kum Anti Erešu, sinu Blaža Ereš i Kate Alilović, 06.11.1912.

49. ČUVALO, IVAN rođen 04.04.1906., sin Ante Čuvalo i Matije Tica, ženi,

Milu, Milicu, Dugandžić,  rođenu 14.03.1907. iz  Hrašljana, kćer Ilije  Dugandžića i Kate Herceg. Vjenčani 10.11.1931., svjedok Nikola Čuvalo.

Rodili su:

-Stanu, rođena 29.01.1933., kuma Cvita Zovak.

-Zorka, Zora, rođena 01.03.1934., kuma Kata Čuvalo.

-Matija, rođena 15.01.1936., kuma Mara Šoše iz Humca.

-Mila, rođena 21.05.1937., kuma Anica Mišetić iz Otoka. (majka pogrješno  upisana kao Iva). Mila umrla 17.07.1938., stara 1 godinu.

-Stojan, rođen 26.09.1938. ,kum Nikola Zubac iz Vitine. Odselio u SAD.   Tamo se oženio i ima 3-oje djece.

– Iva, rođena 14.04.1941., kuma Matija Čuvalo.

-Zorka, rođena 06.02.1944., kuma Dragica Ivanković.

-Jure, rođen 20.02.1946., kum Vinko Čuljak. Umro 10.12.1946.

-Veselka

-Lenka

Ivan Čuvalo Antin, kum na vjenčanju Mati Šimoviću i Mili Markić 03.02.1942.

50. ČUVALO, STOJAN rođen 26.09.1938., kum Nikola Zubac iz Vitine. Živi u SAD-u.

Oženjen, ima djecu.

Komentari isključeni za

Filed under postovi